LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Muke studenata

„Radim svaki dan puno radno vrijeme na studentski ugovor, a ne ide mi staž. To je žalosno”

– Svjesna sam da u Zakonu piše da je redovni student osoba koja nije zaposlena na ugovor o radu, ali ja sam imala izbor ili odbiti odličnu ponudu za posao u struci i imati čist status studenta ili odustati od fakulteta, na kojem prolazim s dobrim ocjenama i ostalo mi je odslušati još nekoliko predmeta do kraja da mogu imati normalan status radnika – govori nam redovna studentica zaposlena na ugovor o radu.

– Svjesna sam da u Zakonu piše da je redovni student osoba koja nije zaposlena na ugovor o radu, ali ja sam imala izbor ili odbiti odličnu ponudu za posao u struci i imati čist status studenta ili odustati od fakulteta, na kojem prolazim s dobrim ocjenama i ostalo mi je odslušati još nekoliko predmeta do kraja da mogu imati normalan status radnika – govori nam redovna studentica zaposlena na ugovor o radu.

Raditi preko studentskog ugovora bez mogućnosti sakupljanja staža ili pak izgubiti studentska prava i raditi preko ugovora o radu? Po svemu sudeći, nema dovoljno dobrog odgovora na to.

Mnoge redovne studente muči ovo pitanje radnih odnosa jer, kako nam kažu, neki od prvog dana fakulteta rade puno radno vrijeme kao i njihove kolege na poslu koji su zaposleni na ugovor o radu, no bez prava na godišnji odmor, božićnice, uskrsnice i slično. Na kraju fakulteta mogli bi imati i po nekoliko godina staža, no nemaju nijedan. 

S druge strane, oni koji pak rade na ugovor o radu, morali bi se odreći svojih studentskih prava poput korištenja iksice, prava na studentski pokaz za prijevoz, članstvo u Student servisu i besplatno zdravstveno osiguranje. No ova je priča vrlo zamršena te ima i ona siva zona u kojoj neki studenti uspijevaju raditi preko ugovora o djelu, a i dalje normalno koriste svoja studentska prava. Kako je to moguće?

Ni nadležna tijela nisu se o tome u potpunosti usuglasila. Iz Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu kažu nam kako prema Zakonu o obavljanju studentskih poslova, osim redovnih, i izvanredni studenti mogu obavljati studentske poslove pod uvjetom da: nemaju zasnovan radni odnos, ne obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva.

Drugim riječima, ako student nije zaposlen na ugovor o radu te nema svoju vlastitu tvrtku, može raditi preko studentskog ugovora, a ako to nije tako, onda gubi svoja studentska prava.

Uz navedeno, u prilog tomu da redovni studenti ne mogu imati zasnovani radni odnos ide i sama definicija redovitog studenta.

– Redoviti student je osoba koja pohađa preddiplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, kratki stručni studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij u statusu redovitog studenta i student s invaliditetom koji pohađa poslijediplomski sveučilišni studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, koja je ujedno i:

– državljanin Republike Hrvatske,
– državljanin zemlje članice Europske unije s prijavljenim boravkom u Republici Hrvatskoj koji ima odobren status stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj,
– osoba sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti,
a koji nema zasnovan radni odnos i/ili ne obavlja samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva 

– stoji u Zakonu o obavljanju studentskih poslova, ali i u mnogim drugim pravilnicima i zakonima koji propisuju status studenta.

Ipak, studentima ne preostaje samo rad preko studentskih ugovora jer je, kako nam javljaju iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, moguće obavljati poslove preko ugovora o djelu ili ugovora o autorskom djelu, a da se ne izgube studentska prava. 

– U statusu redovitog studenta moguće je obavljati poslove putem ugovora o djelu ili ugovora o autorskom djelu koji za posljedicu nemaju gubitak prava u okviru studentskog standarda, ali u smislu iznosa ukupno ostvarenog godišnjeg dohotka mogu utjecati na ostvarivanje drugih prava za koja se u obzir uzima ostvareni godišnji dohodak, kao i obvezu plaćanja poreza na dohodak – navode iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

A pitali smo i u Studentskom centru te Ministarstvo znanosti obrazovanja koje su točno posljedice ako se prekrše pravila oko obavljanja poslova, ima li uopće sankcija i na koji se način provjerava točno gdje je student zaposlen i na koji ugovor, no odgovor na to pitanje nismo dobili.

Zakon o obavljanju studentskih poslova Člankom 15. propisuje kako nadzor nad zakonitošću rada i općih akata posrednika obavlja Ministarstvo. Druge vrste inspekcija – iz područja rada, prireza i doprinosa – provode inspektori. 

– Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga zakona i propisa donesenih na temelju njega, a koji se odnose na rad izvođača za naručitelje posla, provode inspektori i drugi ovlašteni službenici nadležni za nadzor propisa iz područja rada, poreza, prireza i doprinosa u skladu s posebnim propisima, a nadzor odredbi koje se odnose na obavljanje posredovanja pri obavljanju studentskih poslova provodi Ministarstvo – stoji u Članku 16. u Zakonu o obavljanju studentskih poslova.

Cjelokupni je sustav, čini se, nedovoljno reguliran jer ima onih koji su zaobišli pravila pa godinama uživaju u svojim studentskim pravima i skupljaju staž jer rade preko ugovora o radu.

– Nikad me nitko nije provjeravao niti radio probleme oko toga. Mislim da je sasvim svejedno i Studentskom centru i Ministarstvu kako radimo dok god je, primjerice, zdravstveno osiguranje podmireno. To ovisi i o poslodavcu, odnosno je li voljan uložiti u studenta i plaćati dobrovoljno mirovinsko i dodatno zdravstveno osiguranje te porez – govori student četvrte godine.

Dodaje i kako je većini poslodavaca isplativije zaposliti ljude preko studentskog ugovora zato što na taj način nema gotovo nikakvih dodatnih troškova koje ima na regularne radnike. To su, primjerice, naknade na bolovanje, prijevoz, slobodne dane... Zato neki studenti produljuju godine pa upisuju apsolventsku kako bi radili preko studentskog ugovora jer im se čini da ih poslodavac ne želi zadržati dok diplomiraju pošto više nisu najjeftinija radna snaga. To opet istiskuje nezaposlenu radnu snagu s tržišta, na što godinama već upozoravaju sindikalci.

– Uplate plaću, neku malu proviziju Studentskom servisu za posredovanje i još neke sitne troškove. U ovoj cijeloj situaciji, iako se tako na prvu ne čini, žalim ponekad što ne radim preko studentskog ugovora zašto što Studentski centar štiti svoje radnike. Evo, primjerice, ako poslodavac ne uplati plaću studentu, on ima pravo pokrenuti tužbu, što jednom na početku i jesam još dok nisam radio preko ugovora o radu. Centar mi je tad isplatio plaću i dalje su se oni borili s nemarnim poslodavcem i preko suda tražili isplatu. A firma je bila blokirana i bio im je zabranjen rad sa studentima dokle god nisu podmirili dugove. Ne znam kako bih se sada borio da mi poslodavac ne isplati plaću – priznaje student koji radi na ugovor o radu.

Studentica četvrte godine na Filozofskom fakultetu također odnedavno radi na ugovor o radu. Do sada, govori nam, nije imala nikakvih problema. 

– Dobila sam ponudu za dobar posao, ali taj posao morao je biti na ugovor o radu. Prije nego što sam potpisala ugovor, istražila sam stvarno sve, raspitivala se kod studenata koji su redovni studenti i rade na ugovor o radu jesu imali kakvih problema i nitko ništa... Pričala sam sa studentskim pravobraniteljima, svojom referadom, čak sam i neke znanstvene radove koji se bave tom problematikom čitala i nigdje nisam pronašla potvrdu da ne mogu raditi ako sam redovni student – govori nam. 

Najviše ju, kaže, muče studentska prava jer smatra da nije u redu da ima jeftinu prehranu, pravo na dom, stipendiju, pokaz i sve ostalo što imaju studenti koji rade na studentski ugovor ili nemaju nikakve izvore vlastitih prihoda. 

– Da postoji mogućnost da studiram izvanredno, studirala bih izvanredno. Ali to ne postoji na mom fakultetu. Zato sad stvarno ne koristim ništa od studentskih prava, u menzu ne idem, ne pada mi na pamet tražiti stipendiju, čak ni studentski pokaz ne koristim. Zdravstveno osiguranje imam preko poslodavca. Svjesna sam da u Zakonu piše da je redovni student osoba koja nije zaposlena na ugovor o radu, ali ja sam imala izbor ili odbiti odličnu ponudu za posao u struci i riskirati da nemam za stanarinu (jer studentskih poslova u mojoj struci baš i nema ili su potplaćeni) i imati čist status studenta ili odustati od fakulteta, na kojem prolazim s dobrim ocjenama i ostalo mi je još nekoliko predmeta do kraja – govori nam studentica. 

Kada bi bilo više dobrih ponuda za posao preko studentskog ugovora, daje se naslutiti, redovni studenti ne bi radili preko ugovora o radu. No pandemija koronavirusa smanjila je ponudu studentskih poslova, a mnogi studenti vrijeme online nastave proveli su kod kuće u manjima mjestima, gdje je ponuda studentskih poslova uglavnom oskudnija nego u sveučilišnim gradovima.

Neki studenti navode i da je problem to što im za rad preko studentskog ugovora ne ide staž. Računanje staža za obavljanje studentskih poslova složeno je pitanje jer za sobom povlači i problematiku usklađivanja regulacije rada sa studentskim obavezama. 

Student radiologije u Austriji objašnjava nam kako je tamo reguliran studentski rad. 

– Živim u Austriji i studiram ovdje već pet godina. Nije tako lako pronaći posao, ovdje nema studentskih centara koji čuvaju leđa studentima. Prepušteni smo sami sebi. Šaljemo molbe i životopise te se molimo se da će nas netko primiti. Cijeni se diploma nakon završenog studija i s njom nema problema s pronalaskom posla, što u Hrvatskoj često nije slučaj, ali studentskog rada u praksi nema. Dok se zapošljavate, ulazite na tržište kao i svaki drugi radnik. Poslodavac plaća životno i mirovinsko osiguranje, a prihodi se oporezuju – objašnjava student radiologije dodajući kako je pozitivna strana što im ide staž, plaće su veće, a i mogu uživati u benefitima i pravima zaposlenika.

Na stranicama Europske unije za studentski rad državama članicama stoji kako studenti mogu bez problema raditi u stranim zemljama, ali ne preko studentskih ugovora, nego onih o radu i moraju biti spremni da će platiti porez. S druge, one malo pozitivnije strane, dobije se i povrat poreza na tu svotu.

– Ako živite u drugoj državi članici dulje od 6 mjeseci godišnje (183 dana), imate status poreznog rezidenta u toj državi. Prema tome, ako radite tijekom studija, morate plaćati poreze i doprinose za socijalno osiguranje na prihode stečene u državi u kojoj studirate. U državi u kojoj studirate mogu se oporezivati prihodi stečeni u drugoj zemlji, na primjer, ljetnim poslovima u državi podrijetla. U državi u kojoj studirate možda ćete morati prijaviti te prihode, a u nekim slučajevima i platiti porez – stoji na službenim stranicama EU-a.

Iako je prije tri godine donesen dugoočekivani Zakon o obavljanju studentskih poslova, područje studentskog rada i dalje je neregulirano. U međuvremenu studenti obavljaju studentske poslove u punom radnom vremenu, a da im za to ne ide radni staž, neki se odlučuju na ugovor o radu, dok neki čak rade na ugovor o radu i koriste sva studentska prava jer su uvjereni kako time ne krše nikakve propise. Pravog odgovora na pitanje zašto redovnim studentima koji rade svaki dan puno radno vrijeme ne ide staž i zašto moraju izgubiti svoja prava da bi radili preko ugovora o radu ili pak kako se provuku oni u sivoj zoni, gdje spajaju ta dva svijeta, zasad – nema. 

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.
 
Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Centra za razvoj mladih.
FOTO: UNSPLASH