Ugovor o djelu vs. studentski ugovor: donosimo iskustva redovnih studenata

Malo kome studiranje prođe bez obavljanja jednog ili više studentskih poslova. Dakako, redovnim je studentima i dijelu izvanrednih omogućeno zaposliti se preko studentskog servisa i tako nesmetano zarađivati. Studentskim su ugovorom regulirana njihova prava i obveze, obveze poslodavca i posrednika (studentskog servisa) te je njime određena minimalna satnica. Upravo je zato rad preko studentskog ugovora uglavnom idealan za njih.

Osim studentskih poslova studentima mogu odgovarati i oni pri kojima se potpisuje honorarni (ugovor na određeni period) ili ugovor o djelu. Odlučili smo stoga istražiti mogu li redovni studenti obavljati takve poslove. Sa Sveučilišta u Zadru saznali smo prvo zbog kakvog zaposlenja studenti mogu izgubiti svoja prava. To se događa ako imaju zasnovani radni odnos i/ili obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva.

Od nadležnih nismo uspjeli saznati što se dogodi ako redovan student potpiše ugovor o djelu, ali smo prikupili iskustva nekoliko studenata. Jedna nam je studentica samo kratko odgovorila kako je radila honorarno i da to nije utjecalo na njezina studentska prava, dok drugo dvoje s kojima smo razgovarali nije bilo te sreće.

Drugi se sugovornik radi zdravstvenog osiguranja morao zaposliti honorarno te zbog toga kasnije imao mnogo problema pri rješavanju birokratskih zavrzlama. Nije nam htio otkriti o čemu je točno bila riječ, ali je istaknuo kako smatra da bi studentski i honorarni poslovi trebali biti jednako tretirani jer su prema njegovu viđenju suštinski isti. Naglašava kako se poslodavci češće odlučuju na zapošljavanje preko studentskog ugovora jer im je to daleko jeftinije rješenje.

Posljednja je sugovornica s nama podijelila priču o tome kako je honorarno radila nakon završetka preddiplomskog i prije početka diplomskog studija. Nakon upisa diplomskog studija još je dva mjeseca bila zaposlena te pri odlasku u HZZO doživjela neugodnost od službenica koje su joj, na nimalo lijep način, pokušale objasniti kako redovni studenti ne mogu imati zasnovan radni odnos. Nakon toga se s poslodavcem dogovorila o prekidu ugovora koji je imala i zasnivanju novog, onog preko studentskog servisa.

Budući da se radi o trima sasvim različitim iskustvima i očito različitim percepcijama iskustva honorarnog rada, zaključujemo kako je za redovne studente najsigurnije zaposliti se preko studentskog servisa. Osim što će im time biti zajamčena sva studentska prava, neće se morati upuštati u birokratske zavrzlame.