Prvi posao i rad od kuće – prednost ili otežavajuća okolnost?

U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.

Remote work ili rad od kuće posljednjih je godina postajao sve popularniji kao koncept, no uglavnom je bio ograničen na freelancere ili zaposlenike startupova ili softverskih tvrtki. Širenjem pandemije koronavirusa rad od kuće prestao je biti pogodnost za zaposlene u kul tvrtkama, već se nametnuo kao svakodnevni način rada za sve koji svoje poslove mogu obavljati preko računala.

Iako je rad od kuće po mnogočemu bolji od odlaska u ured – rad u pidžami, slaganje vlastitog rasporeda, ušteda novca i vremena za putovanje na posao, aspekt zaštite od zaraze koronavirusom – ipak ima i negativne strane. Brojni studenti i svježi diplomanti upravo su tijekom zadnjih 18 mjeseci pronašli prvi pravi posao i počeli raditi, a da nisu nijednom kročili u ured.
 

Završetak obrazovanja i ulazak u radnu snagu simbol su napuštanja djetinjstva i ulaska u svijet odraslih. Radi se vjerojatno o jednoj od najvećih promjena koju prosječna osoba doživi tijekom svojeg života. Period relativne bezbrižnosti i razmišljanja o ispitima i izlascima s prijateljima za mnoge mlade završava upravo pri prvom zapošljavanju – susreću se sa svakodnevnim brigama kao što su prilagodba poslu, stres, traženje stana, plaćanje režija i slično. Prilagodba na novu životnu fazu već je dovoljno teška bez dodatnih okolnosti kao što je pandemija. Oni koji su već iskusili dolazak na prvi posao znaju da je to period neizvjesnosti, upoznavanja i dokazivanja. Kolegama i nadređenima želimo pokazati da nismo samo klinci koji su upravo završili fakultet, već da smo sposobni i možemo pridonijeti svakom projektu na kojemu radimo.

Neke su tvrtke bolje prilagođene na rad od kuće i svojim djelatnicima pružaju sve potrebno za rad kao što je računalo ili pak džeparac za uređenje kućnog ureda, druge su se pak tvrtke malo teže snašle. Prilikom panike na početku pandemije mnogi su svoje zaposlenike poslali raditi od kuće bez potrebnih sredstava za rad zbog čega je na globalnoj razini prodaja računala porasla za 11 posto, a u zadnja tri mjeseca 2020. godine prodano je čak 25 posto više laptopa nego u istom razdoblju prošle godine.
 

Istraživanja provedena tijekom trenutne pandemije pokazala su kako upravo radnici koji rade od kuće ostaju najviše zakinuti glede povišica, promaknuća i ostalih postignuća na poslu. Razlika je najveća u tvrtkama u kojima zaposlenici mogu birati žele li raditi od kuće, pri čemu nadređeni daju veće povlastice onima koji dolaze na radno mjesto bez obzira na općenitu razinu produktivnosti svih zaposlenika. 

Iako su menadžeri u brojnim tvrtkama pretpostavili kako će produktivnost zaposlenika pasti ako rade od kuće, većina je studija provedenih tijekom pandemije pokazala kako je produktivnost ostala ista, ako ne i veća. Bez obzira na sve, rukovoditelji u konzervativnijim tvrtkama i dalje su zabrinuti oko produktivnosti radnika i njihovoj posvećenosti radnim mjestima. Dok su brojne tvrtke iz Silicijske doline svojim radnicima omogućile trajni rad od kuće, financijski divovi poput tvrtke Goldman Sachs imaju drugačije mišljenje. Jedan od direktora Goldman Sachsa rekao je da je rad od kuće nepravilnost koja se mora ispraviti što ranije.

Usprkos takvim tvrdnjama, rad od kuće nije nova pojava (ne računajući i freelancere, koji su oduvijek radili od kuće i sami slagali vlastiti raspored). Velik broj tvrtki, od malih timova pa sve do megakorporacija, već duže vrijeme zaposlenicima nude rad od kuće na puno radno vrijeme. Osim onih koji nude rad od kuće ili u uredu, postoje i potpuno decentralizirane tvrtke koje ni nemaju vlastite urede, već baš svi rade od kuće. To su uglavnom tvrtke iz područja tehnologije i dizajna, ali čak i takve tvrtke nude brojna radna mjesta za osobe koje ne dolaze iz tih struka.
 

Najčešća primjedba na rad od kuće tiče se nedostatka određenog radnog vremena. Rijetko koji zaposlenik od kuće radi točno 8 sati, a studija provedena tijekom pandemije pokazala je kako su tijekom lockdowna radnici od kuće u prosjeku odradili šest prekovremenih sati tjedno.
Uz brojne distrakcije kod kuće teško je posvetiti strogih osam sati isključivo poslu, no držanje postavljenih vremenskih okvira zapravo je najbolji način za održavanje ravnoteže posla i privatnog života. Ako se ne držimo samoodređenog radnog vremena, česte pauze za kavu i posjećivanje društvenih mreža mogu normalan radni dan produljiti i na 10 ili 12 sati.

Drugi učestali savjet je priprema mjesta za rad. Sasvim je razumljivo da većina nas nema vlastitu radnu sobu te mnogi čak ni radni stol, no važno je pokušati označiti barem jedan kutak kuhinjskog stola kao mjesto za rad. Bez obzira na to koliko si mi lagali, krevet je jedno od najneproduktivnijih mjesta za rad u kući. Važno je ograničiti gledanje Netflixa i vrijeme provedeno na društvenim mrežama i osigurati dovoljno sna. Sami sebe možemo uvjeravati da smo zapravo noćna ptica, no svako ljudsko biće treba oko osam sati sna kako bi organizam mogao funkcionirati.

Redoviti obroci također su jedan od ključnih faktora za dobrobit našega tijela. Ako ne jedeš redovito ili jedeš neuravnotežene obroke bazirane isključivo na ugljikohidratima osjećat ćeš se umorno i bezvoljno. Pazi na unos bjelančevina i zdravih masnoća te pokušaj unositi što više vode. Izgledat ćeš i osjećati se bolje te ćeš se lakše koncentrirati na zadatke.

Buku glasnog kućanstva ili okolnih prometnica možeš neutralizirati korištenjem kvalitetnih slušalica koje izoliraju buku ili pak ventilatora, koji će svojim šumom stvoriti umirujuću zvučnu pozadinu za rad. Sličan trik koristi se za uspavljivanje beba, koje smiruje takozvani bijeli šum ventilatora. Ako nemaš ventilator, gotovo svaki streaming-servis ima snimke bijelih šumova za koncentraciju i brojne kompilacije glazbe za koncentraciju.
 

Sve to zvuči divno i krasno, no kako bismo primijenili te savjete prvo moramo pronaći posao. Nezaposlenost mladih jedan je od problema koji u većoj mjeri pogađaju gotovo sve zemlje svijeta. Sve duži radni vijek i dulji životni vijek općenito znače da se radna mjesta ne oslobađaju u broju dovoljnom za sve mlade koji ulaze u radnu snagu. Europske države nalaze se u sličnim problemima bez obzira na stupanj razvijenosti. Prema podacima OECD-a, u Europskoj uniji samo Njemačka, Nizozemska, Latvija i Litva imaju stopu nezaposlenosti mladih nižu od 10 posto. Najgore stoje mladi u Italiji (više od 30 posto) te Grčkoj i Španjolskoj (oko 40 posto).

Svaki svježi diplomant poznaje muku listanja oglasa za posao u potrazi za radnim mjestom u svojoj struci te nemjerljivo razočaranje kada poslodavci za početničku poziciju traže 3 godine radnog iskustva i dva pisma preporuke bivših poslodavaca. Mnogi studenti svoj studij često financiraju kroz studentske poslove kao što je konobarenje, rad u trgovinama i slično. Vrlo rijetki imaju šansu skupiti radno iskustvo još tijekom studija zbog čega mnoge dočeka hladan tuš nakon što otvore MojPosao u potrazi za prvim poslom.

Oglase za takve poslove moguće je pronaći na klasičnim oglasnicima kao što je MojPosao, ali i na specijaliziranim portalima NoDesk.co ili pak WeWorkRemotely. Društvene mreže su također odličan resurs za traženje poslova. Facebook grupa Šefica – neslužbeni zavod za zapošljavanje broji više od 11 tisuća članova i moderirana je grupa, što znači da su svi oglasi tamo visoke kvalitete i neće te dovesti do sumnjivih poslodavaca.

Ako ga već nemaš, obvezno napravi i ispuni LinkedIn profil. Već nekoliko dana nakon detaljnog popunjavanja profila na stranici s poslovima pojavit će se mnoštvo natječaja na koje se možeš prijaviti, a mnogi se zaposle i direktno kroz profil jer ih tvrtke pronađu pretragom po ključnim riječima. Ne moraš pisati inspirativne blogove niti komentirati Čestitam! na svaku objavu svojih kolega – dovoljno je da imaš profesionalnu profilnu sliku i pismeno sročen profil na engleskom jeziku.
 

Neprofitna organizacija Rad nakon lockdowna (Work After Lockdown) provela je veliko istraživanje o radu od kuće tijekom pandemije, željama zaposlenika i budućnosti rada. Studiju je financirao britanski Economic & Social Research Council u suradnji sa Sveučilištem u Southamptonu. Cijelo izvješće dostupno je na mrežnim stranicama WorkAfterLockdown. 

Dominantan narativ vezan uz pandemiju koronavirusa, cijepljenje i druge epidemiološke mjere – sve to radimo kako bismo se vratili na normalno – djeca u škole, a odrasli u urede. Nakon što su neki iskusili prednosti rada od kuće, sve češće možemo čuti negodovanje o povratku u urede. Mnogima je rad od kuće privlačniji ne samo zbog očitih razloga nego i zbog praktičnosti – nema troškova prijevoza, gableca, utrošenog vremena ni potrebe za poslovnom garderobom.

Mnogi su pak jedva dočekali povratak u ured, posebice roditelji i oni koji kućanstvo dijele s više osoba.  Ako ti se iza leđa igra mali čopor petogodišnjih rođaka ili ti stariji brat ima PlayStation maraton, bit će ti teže koncentrirati se na Excel tablice ili online sastanke. Osim toga, sam ritual spremanja i putovanja na posao mnogim ljudima olakšava prelazak u mode za posao dok im rad od kuće predstavlja prokrastinacijsku noćnu moru.

Teško je zamijeniti društveni aspekt rada u zajedničkom uredu – tračanje dok kuhaš kavu s kolegama, zajedničke pauze, interne fore i after-work druženja. Situacija nije toliko teška ako se radi o kolegama koji su se upoznali prije prelaska na rad od kuće, no ako kolege prvi put upoznaješ preko Zooma, može biti teže uhvatiti društvenu dinamiku tima.

Sve veća procijepljenost stanovništva olakšava putovanja pa će team-building putovanja opet postati moguća, kao i zajedničke večere i pića nakon posla. Sve više tvrtki vraćat će se u urede uz opciju rada od kuće, a vrijeme će tek pokazati kakva je budućnost rada od kuće u Hrvatskoj.

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.