Kako društvene mreže i mediji utječu na aktivnu participaciju mladih u društvu?

U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.

Društvene mreže i s njima usko povezani online mediji imaju značajan utjecaj ne samo na oblikovanje dominantnih narativa u društvu, već i na (samo)organizaciju građana kada se radi o prosvjedima i ostalim oblicima građanskog neposluha. Kako navode Nakić, Šošić i Diklić u radu Uloga društvenih mreža na građanski aktivizam i razvoj civilnog društva: 

– Pomak od konvencionalnih medija (novine, televizija) na nekonvencionalne (internet) omogućava decentralizaciju komunikacije, otežava kontrolu i restrikcije i čini informacije te razmjenu mišljenja i stavova široko dostupnima. Tako se građanima putem društvenih mreža pruža prilika da sudjeluju u javnome diskursu, iznose mišljenja i stavove te raspravljaju o političkim i društvenim pitanjima. Nekada viđeni samo kao pasivni konzumenti, gledatelji postaju aktivni sudionici kao građani – izvor informacija, što utječe na interakciju među građanima i razvoj kritičnoga mišljenja.

To znači da društvene mreže i online mediji, koje u značajnom broju koriste mladi, daju priliku mladima da se povežu s istomišljenicima, stvore vlastitu političku platforma, ali i organiziraju akcije koje sežu dalje od online svijeta. Također, društvene mreže pristupačne su značajnom broju ljudi, pa tako pružaju platformu za širenje poruke i organizaciju i onim zajednicama čiji se glas obično ne čuje u mainstream medijima. Primjer takve političke organizacije koji je najviše odjeknuo tijekom 2020. godine zasigurno su prosvjedi Black Lives Matter. 

Slučaj ubojstva Afroamerikanca Georga Floyda u Minneapolisu 2020. godine  za koje je odgovorno policijsko nasilje potaknuo je niz prosvjeda protiv policijskog nasilja u  Americi, ali i u ostatku svijeta. Više milijuna Amerikanaca za vrijeme pandemije koronavirusa izgubilo je posao te je egzistencija siromašnih građana još više ugrožena, pogotovo manjine. Osim prosvjeda protiv rasizma, američko stanovništvo ove događaje okreće i u svrhu prikaza svih pogrešaka koje je bivši predsjednik Trump napravio tijekom svojeg mandata.

Ova priča započela je 17. srpnja 2014. kada je Afroamerikanac Eric Garner u New Yorku umro od strane policijskog službenika koji ga je ugušio pri uhićenju. Videozapisi koji su se proširili o ovoj tragediji izazvali su val negodovanja i pitanja je li sila od strane zakonskih službenika nužna. Slučaj je potaknuo nacionalne prosvjede zbog pretjerane policijske sile, dok se višegodišnja rasprava oko toga hoće li policijski službenik koji ga je usmrtio biti kažnjen, na kraju okončala na način da je slučaj odbačen.

Garner je prilikom uhićenja nekoliko puta ponovio riječi Ne mogu disati, što je postao glavni uzvik na prosvjedima koje je ovaj slučaj pokrenuo. Nakon što je Garner izgubio svijest, pozvana je hitna pomoć, no nakon sat vremena Garner je proglašen mrtvim. Nakon obdukcije utvrđeno je kako je Garnerova smrt bila ubojstvo izazvano kompresijom vrata i prsa od strane jednog policijskog dužnosnika. Nakon presude gdje je slučaj odbačen, započeli su javni skupovi, protesti i demonstracije koje su održane u cijeloj zemlji: od DC-a, Baltimorea, Atlante, Washingtona, Chicaga i Minneapolisa.

Smrt Erica Garnera jedan je od sukoba između policije i Afroamerikanaca koji su potaknuli pokret Black Lives Matter. George Floyd bio je Afroamerikanac koji je doživio sličnu sudbinu gdje je ubijen od strane policijskog službenika za vrijeme uhićenja 25. svibnja 2020. godine. Floyd je iza sebe ostavio petero djece, sina i četiri kćeri. Tragedija se dogodila nakon što je Floyd osumnjičen da je imao krivotvorenu novčanicu od 20 dolara, te mu je prilikom uhićenja, policajac Derek Chauvin pritisnuo koljeno na vrat i ostao u tom položaju nešto manje od 10 minuta. U incidentu su sudjelovala još tri policajca, dva koja su također obuzdavala Floyda i jedan koji je sprječavao prolaznike da mu pomognu.

O brutalnosti ovog slučaja govori činjenica da je George Floyd bio tri minute bez svijesti bez da mu je itko od policajaca pomogao, a policijski službenik držao je koljeno na njegovom vratu čak i kada je došla hitna koja mu je pokušala pomoći. Nakon službene obdukcije, utvrđeno je kako je Floyd umro od zastoja srca. Izvršena je i druga obdukcija koju je platila Floydova obitelj u kojoj se otkrilo da je mehanička asfiksija uzrok smrti, zajedno sa kompresijom vrata koja ograničava dotok krvi u mozak te ograničava. Nakon smrti afroamerikanca diljem svijeta, a ponajprije u Americi, održani su prosvjedi i demonstracije protiv upotrebe pretjerane sile od strane policajaca te nedostatka policijske odgovornosti. Ova smrt povezana je sa smrću Erica Granera koji je 2014. godine na sličan način ubijen od strane bijelog policajca te je ponavljao riječi Ne mogu disati kao i sam George Floyd, koje su postale glavni slogan demonstracija.

Black Lives Matter je međunarodni pokret za ljudska prava, nastao od strane Afroameričke zajednice koja se bori protiv nasilja i sistemskog rasizma prema crncima. Pokret je osnovan 2013. godine nakon ubojstva 17-godišnjeg Afroamerikanca Trayvona Martina od strane bijelog policajca. BLM redovito održava prosvjede protiv rasnog profiliranja, policijske brutalnosti, policijskih ubojstava crnaca te rasne nejednakosti u američkom kaznenom pravosudnom sustavu.

U 2013. godini pokret je počeo upotrebljavati hashtag #BLackLivesMatter na društvenim mrežama nakon oslobađajuće presude Georgeu Zimmermanu za ubojstvo afroameričkog tinejdžera Trayvona Martina. Pokret je postao nacionalno priznat po uličnim demonstracijama nakon 2014. i smrti dvojice Afroamerikanaca, Michaela Browna i Erica Garnera. Što je rezultiralo protestima i nemirima u New Yorku i Fergusonu. Black Lives Matter prikazan je i od strane medija: pojavio se u epizodi Zakona i reda, ABC sitcom Black-ish prikazao je raspravu o Black Lives Matter, televizijska drama Scandal prikazala je temu Black Lives Matter  u jednoj od epizoda gdje je prikazan policajac koji puca na nenaoružanog, maloljetnog Afroamerikanca.

Pokret izazvan smrću Georgea Floyda u Minneapolisu proširio se na društvene medije u utorak jer su velike institucije širom svijeta objavile crne kvadrate i zaustavile internetske aktivnosti u znak solidarnosti. Hashtag #BlackOutTuesday dominirao je na društvenim medijima, jer su sudjelovali glazbenici, glumci, muzeji, društvene medijske kompanije i obični korisnici. Hashtag #BlakOutTuesday pokrenut je s idejom kako bi se sve društvene mreže poput Instagrama, Twittera i Facebooka popunile crnim kvadratima (slikama), da bi oslobodili vrijeme koje je uobičajeno posvećeno društvenim medijima,  sve u svrhu educiranja ljudi o pokretu Black Lives Matter. Ideja je bila da utorak bude dan za prekid rada i ponovno uspostavljanje veze sa zajednicom, u cilju djelovanja i pokretanja promjene te poziva na odgovornost.

Sukobi između prosvjednika i policajaca u protestima i demonstracijama diljem američkih  gradova, nastalih zbog smrti Afroamerikanca Georgea Floyda, ali i mnogih crnaca prije njega pokrenuli su naizgled nezaustavljivu lavinu. Osim duboke frustracije zbog policijske brutalnosti prema Afroameričkoj zajednici, nasilje je eksplodiralo i zbog socijalne izolacije nametnute pandemijom koronavirusa koja je milijune ljudi ostavila bez posla pa opet najviše pogodila siromašne i manjine. Sve se više očituje zabrinutost javnosti zbog polarizacije američkog društva.

U središtu prosvjeda zapakirani su rasizam i segregacija koji su sustavni problem, temeljeni na povijesti Sjedinjenih Američkih Država. Demonstracije i protesti nisu zahvatili samo američke gradove već i neke europske metropole gdje građani pokazuju razočaranje i očaj koji stanovništvo osjeća s obzirom na institucionalni i strukturni rasizam. Brojni građani, a također i mnoge slavne osobe od glumaca, pjevača, glazbenih kuća i sličnih, podržale su inicijativu Black Lives Matter, te svakodnevno objavljuju nove informacije i podršku Afroameričkoj zajednici koja se bori protiv rasizma i policijske brutalnosti. Hashtag #BlackOutTuesday korišten je nekoliko milijuna puta diljem svijeta, što je još jedan dokaz koliko je utjecaj društvenih mreža važan u današnjem svijetu i koliku promjenu može donijeti.

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.