Svakih 40 sekundi jedna osoba počini samoubojstvo, a moguće je preventivno djelovati

Samoubojstvo je kompleksan problem i u svojoj etiologiji sadrži biološke, psihološke i okolišne faktore rizika. Zastrašujuć je podatak da ga svakih 40 sekundi jedna osoba u svijetu počini, odnosno više od 800 000 osoba godišnje. Ovaj je problem u našem društvu još uvijek tabu tema, nešto o čemu se šuška i nagađa, govori ispod glasa i bez potrebne znanstvene podloge. No unatoč kompleksnosti moguće ga je prevenirati. Upravo se zbog toga na današnji dan svake godine obilježava Svjetski dan prevencije samoubojstva kako bi se podigla svijest o samoubojstvu i moglo djelovati u skladu s tim.

Statistički podatci

Pitanjem samoubojstva bave se brojni psiholozi, sociolozi i stručnjaci te je provedeno mnogo istraživanja na tu temu. Statistički podatci koji slijede zaista potiču na razmišljanje i pokazuju koliko je ono, iako se o njemu ne priča često, rasprostranjeno. 

• Četiri od pet osoba pokušalo je samoubojstvo bar jednom prije toga.
• Od deset osoba koje počine samoubojstvo, osam ih je nekome reklo što će učiniti.
• Samoubojstvo je češće zastupljeno u starijoj dobnoj skupini (u dobnoj skupini iznad 75 godina).
• Najmanje 100 000 adolescenta svake godine počini samoubojstvo (Svjetska zdravstvena organizacija).
• Omjer samoubojstava muškaraca i žena je 3:1, a ovaj podatak vrlo je sličan u većini zemalja.
• Žene češće pokušavaju samoubojstvo, no muškarci ga češće i izvrše.
• U dobi između 15 i 19 godina samoubojstvo je drugi uzrok smrti po učestalosti (na globalnoj razini, Svjetska zdravstvena organizacija).
• Za većinu mladih osoba koje su pokušale ili izvršile samoubojstvo utvrđeno je da su duže vrijeme razmišljale o tome. 

Psihologinja mr. sc. Iva Zečević iz Psihijatrijske bolnice za portal 100posto rekla je da 20 do 25 mladih u Hrvatskoj godišnje počini samoubojstvo, a pokuša ga 150 do 180 mladih (prema istraživanju iz 2018. godine). Visoko suicidalno rizičnih (onih koji intenzivno razmišljaju, planiraju ili su već pokušali samoubojstvo) prosječno je oko 800 hospitaliziranih godišnje. Pokušaja je, dakle, znatno više od izvršenih samoubojstava – omjer je 8:1, a neki pokušavaju počiniti suicid i po nekoliko puta. Postoje razlike u izvršenju tog čina između cura i dečkiju – cure uglavnom piju tablete, a dečki se odlučuju na vješanje ili bacanje pod vlak – i baš zbog te razlike, djevojke rjeđe uspijevaju u naumu.

Kako prepoznati suicidalnu osobu?

Za većinu osoba koje su pokušale ili izvršile samoubojstvo utvrđeno je kako su duže vrijeme razmišljale o tome. Suicidalna osoba obično daje mnoge znakove upozorenja: česti razgovori o samoubojstvu, česte misli o krivnji i samooptuživanje, sklonost samoozljeđivanju, poklanjanje dragih stvari, pozdravljanje na neuobičajen način, povećana uporaba sredstava ovisnosti, gubitak zanimanja za uobičajene aktivnosti i dr. Signali mogu biti: prejaka reakcija na kritiku i/ili izražena samokritičnost, agresivnost usmjerena prema sebi, ljutnja i bijes, kupovina oružja, sakupljanje lijekova, pisanje oporuke i/ili poklanjanje osobnih predmeta, završavanje značajnih veza, prijateljstava. Obratite pažnju na takve signale! Što se ranije prepoznaju znakovi samoubojstva veća je vjerojatnost da će se tragedija izbjeći.   

VEZANO

Danas slavimo Međunarodni dan prijateljstva: kako pokazati prijateljima koliko vam znače?

---

Uzrok je najčešće psihičke prirode i u većini se slučajeva radi o ljudima koji su duboko nesretni i ne vide izlaz iz svojih problema. Ako je osoba doživjela veliku i neočekivanu traumu, to također može potaknuti depresivne ili suicidalne misli. Osoba koja ima suicidalne misli može osjetiti nesanicu (nedostatak sna), povlači se u sebe. Ponekad može doći do nagle promjene u tjelesnoj težini osobe zbog mijenjanja načina prehrane. Osim toga, nerijetko se dogodi da osobe počinju zloupotrebljavati alkohol ili droge.

Kako pomoći?

Iako se vjeruje u negativne učinke, stručnjaci potiču da se o mislima o samoubojstvu razgovora s osobom koja je spremna na taj čin. Ako prepoznate prethodno navedene simptome, pitajte tu osobu misli li o tome, ali bez osuđivanja. Pitajte na koji način planiraju to napraviti, jesu li to sve već isplanirali  i pripremili. Razgovor s nekim tko razumije, a ne osuđuje može biti od velike koristi.

Oduzeti sebi život nije odluka koja se samo tako donese, to je proces. Dio nas uvijek želi živjeti.

VEZANO

1909. godine prvi puta u povijesti prigodno obilježen dan koji ističe ravnopravnost žena i muškaraca

---

Prilikom razgovora nemojte govoriti znam kako se osjećaš ili sutra će biti bolje jer to trivijalizira ono što oni doživljavaju, biti spreman oduzeti si život. Radije recite važno mi je hoćeš li biti tu, znam da ti je bila teška prethodna godina. Na taj će način razaznati da je to u prošlosti i da postoji budućnost. Ljudi koji su suicidalni imaju ograničen pogled na budućnost i često žive u vremenskom okviru prošlosti. 

Pomozite im da shvate da je loše razdoblje bilo u prošlosti, da je bitna sadašnjost i da imaju još puno budućnosti za proživjeti. Prije nego što si išta naprave, recite im da vam obećaju da će vam se javiti. Time im govorite da vam je stalo i sprječavate osobu da učini naglu i nepromišljenu odluku. Na kraju, zapamtite da se ne smijete kriviti za ono što netko drugi napravi, ali važno je biti uz nekoga i slušati se međusobno. Lako je izgubiti se u ovom svijetu i u životu koji se brzo mijenja, ali zbog toga je važno graditi kvalitetne odnose sa sobom i s drugima kako bismo si olakšali boravak na zemlji.

Prirodno je da većina ljudi smatra odluku oduzimanja vlastitog života nepromišljenom, ali ne možete razumjeti kako se netko osjeća ako nikad niste bili u takvoj situaciji. Svakako kontaktirajte stručnjaka ili nekoga tko je više upućen u to od vas. 

VEZANO

Dan crvenih haljina

---

Ako ne znate kome biste se obratili, za početak nazovite liniju Hrabrog telefona na broj 116 111 radnim danima od 9 do 20 sati, javite im se chatom radnim danima od 17 do 20 sati ili pišite na e-mail savjet@hrabritelefon.hr.