Rođen Karl Marx, otac socijalističkog i komunističkog pokreta modernog doba
Karl Marx, koji stoji uz bok Emilea Durkheima i Maxa Webera, smatra se jednim od glavnih arhitekata modernih društvenih znanosti, a za njim ostaje ogromna ostavština komunističkog pokreta.
Karl Marx, koji stoji uz bok Emilea Durkheima i Maxa Webera, smatra se jednim od glavnih arhitekata modernih društvenih znanosti, a za njim ostaje ogromna ostavština komunističkog pokreta.
Veliki njemački filozof 19. stoljeća rođen je na današnji dan, 5. svibnja 1818. godine, u njemačkom gradu Trieru. Uz ime Karla Marxa stoji ekonomist, povjesničar, sociolog i revolucionar, a svoju britkost unio je u svaku od ovih profesija.
Najzapamćeniji je po svom revolucionarnom djelu, koje piše u suradnji s Friedrichom Engelsom, Manifestu Komunističke partije iz 1848, poznatijim kao Komunistički manifest. Komunistički manifest postaje najpoznatijim pamfletom u povijesti socijalističkog pokreta. Također, Marx je autor još jedne veoma važne knjige marksističkog pokreta, a to je Kapital. Oba rukopisa Marxa i Engelsa postaju kostur uvjerenja i pokreta pod nazivom komunizam.
Marx i Engels, FOTO: Marxists
U fokusu je rada Karla Marxa bila politička ekonomija koja je u 19. stoljeću postajala sve važnijom temom tadašnjeg modernog društva. Srž je njegova rada u objašnjavanju eksploatacije radnika koji rade u tvornicama, koje postaju svakodnevica kapitalističkog čovjeka. Iako je temelje marksizma postavio još u davnom 19. stoljeću, Marx već tada piše o alijenaciji ili otuđenju radnika od svog rada, svoje obitelji i samog sebe, što se može pripisati i današnjem modernom kapitalizmu i pošastima izrabljivanja djece i čovjeka radnika u zamjenu za što veću zaradu.
Marxovo židovsko porijeklo zbog kojeg je znao biti izložen predrasudama, ali i stavovi njegova oca odvjetnika koji je svoje produhovljenje našao u Kantu i Voltaireu, nagnali su ga na proučavanje vjere. Uz postavljanje temelja marksizma Marx preispituje ulogu religije u društvu, što pridonosi njegovoj velikoj želji za društvenom promjenom. Religiju naziva opijumom za narod koji čovjeka također otuđuje od samoga sebe i udaljava od njegova iskonskog bića.
Marx je kao veliki kritičar religije i kapitalizma čovjeka želio osloboditi okova modernog društva koje zarobljava čovjekov duh i svijest samo radi velike moći koju novac posjeduje, a o njegovim se teorijama raspravlja i dugo nakon njegove smrti.
