Rođendan ruskog pisca čija su djela uporno bila zabranjivana u komunističkoj Rusiji
Isprva liječnik pa onda pisac kojeg su komunističke vlasti SSSR-a uporno zabranjivale, ali nikad nije iščeznuo iz kolektivne svijesti i bogate ruske književnosti. Prisjetimo se života poznatog ruskog pisca Mikhaila Bulgakova.
Isprva liječnik pa onda pisac kojeg su komunističke vlasti SSSR-a uporno zabranjivale, ali nikad nije iščeznuo iz kolektivne svijesti i bogate ruske književnosti. Prisjetimo se života poznatog ruskog pisca Mikhaila Bulgakova.
Na današnji dan prisjetit ćemo se rođendana ruskog pisca Mikhaila Bulgakova. Mikhail Afanasyevich Bulgakov rođen je 15. svibnja 1891. godine u Kijevu, koji je u ono vrijeme pod okriljem Ruskoga Carstva. Danas ga pamtimo kao sovjetskog dramaturga, novelista i pisca kratkih priča prepoznatljivog humora i upečatljive satire, a najviše je zapamćen po svojem djelu Majstor i Margarita.
Svoju je karijeru zapravo počeo kao liječnik, no ubrzo se predao samo pisanju. Njegovo prvo veće djelo bila je novela Belaya gvardiya ili Bijela garda iz 1925. godine, no nikad nije ugledala svjetlo dana u formi knjige, zbog čega ju je ubrzo prenamijenio u predstavu Dni Turbinykh (Dani turbina) koja je doživjela velik uspjeh 1926, ali je ubrzo i zabranjena. godine 1925. napisao je i knjigu satiričnih fantazija – Dyavoliada (Đavolijada), kojom je kritizirao sovjetsko komunističko društvo koje je ubrzo također bilo osuđeno. Iste je godine napisao i Sobachye serdtse (Pseće srce) kojom je ismijao pseudoznanost.
– Shvatite, jezik možete sakriti, ali oči nikad.
Zbog svog realizma i humora Bulgakovljeva su djela uživala veliku popularnost, ali njegov je prodoran kriticizam sovjetske vlasti bio neprihvatljiv tadašnjoj vlasti. Do 1930. godine bio je zabranjivan, a njegove je molbe za dozvolom da napusti zemlju odbio i sam Staljin. Tijekom sljedećeg perioda književnog ostracizma, koji se nastavio sve do njegove smrti, napisao je svoja ponajbolja djela. godine 1932, kao književni konzultant moskovskog kazališta, napisao je tragediju na temu smrti Moliéra – Moliére. Prerađena je verzija napokon odigrana 1936. te se prikazivala sedam noći prije nego što je zabranjena zbog prigušenog napada na Staljina i komunističku partiju.
IZVOR: Pinterest
U istom je periodu nastalo i njegovo najpoznatije djelo, Master i Margarita (Majstor i Margarita). Ova duhovita, ali istovremeno i upečatljiva filozofska priča, bori se s duboko ukorijenjenim i vječnim problemima dobra i zla, pozicionira dvije radnje, od kojih je jedna smještena u ondašnjoj Moskvi, a druga u Judeji za vrijeme Poncija Pilata. Središnji je lik sam Vrag prikriven u liku Wolanda koji silazi nad Moskvom sa svojim šalama koje su eksponirale korupciju i licemjerje sovjetske elite. Njegova suprotnost je Majstor, pisac koji odlazi u psihijatrijsku kliniku kako bi našao način za prikazivanje priče o Isusu.
– Sve će biti dobro na kraju. Svijet je izgrađen na tome.
Djelo Majstor i Margarita oscilira između groteske i često zabavno nepristojnih scena prodornog humora te snažnih i dirljivih trenutaka patosa i tragedije. Knjiga je objavljena u SSSR-u čak dvadesetak godina nakon Bulgakovljeve smrti, nakon čega je, kao i većina njegovih djela, bila zabranjena.
Mikhail Bulgakov umro je 10. ožujka 1940. godine, a pokopan je na Novodjevičanskome groblju. I dandanas se u ulici Bolshaya Sadovaya 10 u Moskvi može posjetiti kuća u kojoj je živio, a u kojoj su se ujedno i neke scene iz njegova Majstora odvile.
