O životu Augusta Cesarca povodom obljetnice njegova pogubljenja
Na današnji dan ubijen je August Cesarec, veliki hrvatski pjesnik i spisatelj koji se zalagao za radikalne promjene društva, a koji je bio dijelom mnogih revolucionarnih pokreta.
Na današnji dan ubijen je August Cesarec, veliki hrvatski pjesnik i spisatelj koji se zalagao za radikalne promjene društva, a koji je bio dijelom mnogih revolucionarnih pokreta.
August Cesarec bio je hrvatski književnik i publicist, a pisao je pjesme, novele, romane, drame, putopise te članke i polemike o socijalnim, političkim i povijesnim te psihološkim i drugim problemima. Djelovao je u razdoblju između dvaju svjetskih ratova, a uz politički aktivizam i publicistiku, pokreće i uređuje časopis Plamen od 1919. godine, zajedno s Miroslavom Krležom.
Među njegovim se najvažnijim književnim djelima ističu: Đački pokret (1912.), Stihovi (1919.), Careva kraljevina (1925.), Stjepan Radić i republika (1925.), Sudite me (1925.), Zlatni mladić i njegove žrtve (1928.), Tonkina jedina ljubav (1931)., Psihoanaliza i individualna psihologija (1932.). Njegovo posljednje djelo objavljeno za života drama je o Eugenu Kvaterniku – Sin domovine.
August Cesarec je, zajedno s četrdesetak aktivista, zbog pokušaja pobune protiv državne vlasti i bijega iz zatvora pogubljen na današnji dan – 17. srpnja 1941. godine U njegovoj ćeliji ostao je dramatični zapis na zidu Živjela sovjetska Hrvatska.
Još kao gimnazijalac pridružio se socijaldemokratskom pokretu te je sudjelovao u atentatu na komesara Cuvaja, a I. svjetski rat proveo je kao vojnik u Srbiji. Smatrao je kako moralno ozdravljenje leži u socijalnoj revoluciji, a bio je antifašist i ljevičar te je zbog svog političkog aktivizma nekoliko puta bio osuđivan i zatvaran. Česta uhićenja odvijala su se između književnoga stvaranja i ilegalnoga političkog rada na organiziranju i promidžbi komunističkoga pokreta u Hrvatskoj. Bio je, dakle, jedan od onih rijetkih ljudi koji bi dali svoj život i slobodu za ono što vide kao pravdu i viši cilj.
