Baršunasta revolucija i ideja slobode koja se nije mogla zaustaviti
Baršunasta revolucija naučila nas je kako miran prosvjed vođen ljubavlju i željom za slobodu itekako može promijeniti stvari. Protagonisti onoga vremena dokazali su kako je naš glas značajan te kako se za prave stvari vrijedi boriti.
Baršunasta revolucija naučila nas je kako miran prosvjed vođen ljubavlju i željom za slobodu itekako može promijeniti stvari. Protagonisti onoga vremena dokazali su kako je naš glas značajan te kako se za prave stvari vrijedi boriti.
Baršunasta revolucija započela je na današnji dan prije točno trideset godina. Jedan od glavnih predvodnika same revolucije bio je dramski pisac, politički disident i borac za ljudska prava Vaclav Havel. Prosvjed je prvobitno započeo kao obilježavanje Međunarodnog dana studenata i 50. godišnjice od dana kada su nacisti 1939. godine ubili praškog studenta Jana Opletala.
Naime, nakon pada Berlinskog zida velik dio građana željan promjena odlučio je poduzeti važne korake koji bi vodili u slobodu i demokraciju. Zanimljivo je kako su prvi protesti u Čehoslovačkoj protiv komunističkih vlasti krenuli upravo iz kazališta. Dakle, umjetnici su bili ti koji su prvi proveli neke od koraka, i to tako da su štrajkom tražili smjenu vladajućih struktura i daljnju liberalizaciju društva. Teror i metoda kojom se služio komunistički režim, osim zatvaranja neistomišljenika, bilo je i mučenje na razne načine.
Izvor: Facebook
Sam Vaclav Havel proveo je oko pet godina iza rešetaka zbog javnog istupanja protiv ondašnje vlasti. Razmišljanje i stavovi jednoumlja dobro su poznati zahvaljujući udžbenicima i, nažalost, mnogi su ih osjetili na svojoj koži tijekom takvih totalitarnih sustava. Nekoliko mjeseci prije i tijekom same revolucije Pragom i ostalim većim gradovima kružili su letci, a najpoznatiji je bio pod nazivom Osam zakona dijaloga. Poruke koje su letci sadržavali bile su više orijentirane na ideale nego na promidžbu i komunikacijsku strategiju. Ideali kojima se težilo bili su demokracija, sloboda, nenasilje, poštenje i humanost.
Prosvjedi su rasli iz dana u dan tako da se brojka prosvjednika popela na preko pola milijuna samo u Pragu. Cijela Čehoslovačka bila je na nogama, a vodstvo Komunističke partije odstupilo je već 24. studenog 1989. Da stvar ne završi samo na polovičnim rješenjima, 27. studenog 1989. održan je generalni dvosatni štrajk u cijeloj Čehoslovačkoj.
Konačna odluka Komunističke partije o potpunom odricanju vlasti dogodila se 28. studenog 1989. te je time završen jednostranački sustav. Izabrana je prva nekomunistička vlast. Za predsjednika savezne skupštine izabran je Alexander Dubček, a predsjednik je postao ranije spomenuti Vaclav Havel. Danas se vidi koliko su prosvjedi postali nasilni i samim time gube onaj izvorni efekt koji je promjena dijalogom na bolje.
Baršunasta revolucija, ili kako ju neki još nazivaju nježna revolucija, izvanredni je primjer prave borbe za demokraciju i dugoočekivani slobodu. Cijeli je svijet gledao pad Berlinskog zida te, iako značajna, ova revolucija danas je pomalo zaboravljena. Toleranciji, jedinstvu i nenasilju trebale bi težiti sve prosvjedne skupine, a ovaj se slučaj stvarno može uzeti kao primjer.
