Dan kada trebamo osvijestiti da naša slika o nama nije ono što jesmo
Danas, 11. svibnja održava se Svjetski dan svjesnosti o egu. Da bismo se zaštitili od svoga ega, važno ga je osvijestiti da bismo mu mogli dodijeliti funkciju različitu od one koju obavlja - funkciju čuvara ili zaštitara.
Danas, 11. svibnja održava se Svjetski dan svjesnosti o egu. Da bismo se zaštitili od svoga ega, važno ga je osvijestiti da bismo mu mogli dodijeliti funkciju različitu od one koju obavlja - funkciju čuvara ili zaštitara.
Ego je slika o sebi koju imamo u svom umu, a može se reći kako ona nastaje kao posljedica aktivnosti uma. Svatko ima ego koji može biti koristan, ako se razumije i mudro upotrebljava. Najčešće to nije slučaj i padamo u zamku ega koji onda jača i sve više preuzima kontrolu nad našim životom.
Eckhart Tolle, duhovni učitelj i pisac, proučavao je ego i zaključio je kako je on poistovjećivanje s nekim oblikom, što se prvenstveno odnosi na misaone, emocionalne i tjelesne oblike. To rezultira neshvaćanjem naše povezanosti s drugima, kao i s izvorom. Prema njemu, to neshvaćanje je promašen cilj, patnja i zabluda o odvojenosti koja podržava i upravlja svime što mislimo, govorimo i radimo.
Poznati duhovni učitelj Osho također je proučavao ego. Njegovo učenje govori da je ego samo suprotnost našeg pravog sebe i da ego nismo mi.
Struktura ličnosti
Strukturu ličnost prvi je uveo Sigmund Freud, osnivač psihoanalize. On govori o tri komponente koje čine ličnost, a to su:
- id (ono)
- ego (ja)
- superego (nad ja).
Id je najniža razina ovoga modela, a zasniva se na načelu ugode, odmah i sada. Čovjek se s njime rađa, a on je izvor svega iracionalnog i animalnog zato što djeluje bez obzira na posljedice.
Ego se razvija iz ida tijekom prvih godina života. Sjedište je intelektualnih funkcija i, za razliku od ida, racionalan je. Ego mora biti jak, izdržati napetost i očuvati integritet. Međutim, ponekad može djelovati i protiv nas, o čemu ćemo više napisati u nastavku.
Superego se razvija od treće do šeste godine života. On je moralni čuvar naše ličnosti jer odlučuje što je dobro, a što je loše. Predstavlja unutarnji reprezentant društvenog morala, normi i svjetonazora.
Od ove tri strukture koje čine ličnost, prema Freudu najslabiji je ego. Id se uglavnom nalazi na nesvjesnoj razini ličnosti, dok je ego raspoređen u sve tri, ali najviše u podsvjesnoj razini. Superega najviše ima na svjesnoj razini.
Zašto Dan o svijesti o egu?
Danas, 11. svibnja održava se Svjetski dan svjesnosti o egu. Da bismo razumjeli ego, važno je razlučiti da je on nešto što imamo, a ne nešto što jesmo. Ako to ne osvijestimo, dolazi do toga da se mnogi ljudi poistovjećuju sa svojim egom, odnosno sa slikom o sebi, što dovodi do raznih problema. Kad osvijestimo da je ego samo jedan dio nas, odnosno kad uvidimo da je naša slika o sebi samo nešto što imamo ili njegujemo, a ne nešto što stvarno jesmo, onda to lako možemo promijeniti i transcendirati.
Ego sam po sebi nije negativna pojava jer je individualnost jedan od važnih ljudskih aspekata koji nas potiče da se usavršavamo. Usmjerava nas prema napretku, pomaže nam ostvarivati ciljeve, izražavati svoju jedinstvenost, zauzimati željene pozicije, profilirati se u društvenom kontekstu i tako dalje.
FOTO: Unsplash
Ego nije problem, već problem nastaje ako ga zloupotrebljavamo, jednako kao što nije problem u oružju, vatri, nožu i autu, nego u načinu na koji se oni koriste. Nije problem u veličini ega, nego u njegovoj funkciji. Dobar je sluga, ali loš je gospodar. Kada dozvolimo da on nama gospodari, ispašta veliki broj ljudi, u konačnici uključujući i nas same. Sprječava ljubav i vrlo je bezobziran prema drugima. Za ljude kojima uspješno vlada često kažemo da su egoistični. Međutim, kada dodijelimo egu ulogu sluge, umjesto uloge gospodara, može nam biti od velike pomoći.
Većina ljudi robuje svom egu i dopušta mu da njima upravlja, da ih vodi, usmjerava, savjetuje, tumači događaje, priča priče i pripovijeda svoju verziju stvarnosti koristeći argumente koji mu idu u prilog. U toj ulozi koja mu nije namijenjena, ego stvara razne probleme i povod je manama i slabostima. Stoga kad govorimo o razvoju svijesti o egu, govorimo o tome da ga je potrebno osvijestiti kako bismo ga koristili kao zaštitara.
Česta je pogreška shvaćanje da je ego nešto što imaju samo oni koji su puni sebe, arogantni, tašti, uobraženi i oholi. Međutim, još veći ego imaju oni koji takve i druge kritiziraju jer time ukazuju na to da sebe smatraju boljima od njih - to radi samo veliki ego. Osim njih, postoje i oni koji sebe smatraju žrtvom, odnosno žive u uvjerenju da su jadni zbog nekoga ili nečega. Ego je taj koji ima kompleks manje ili veće vrijednosti, koji nas tjera da kritiziramo i mrzimo druge, da se ljutimo, da se brinemo, da se bojimo, žalimo i slično. Kad ga obuzdamo, slabosti nestaju.
Poučna anegdota Tko sam ja?
U zračnoj luci Cincinnati (SAD) jedan je čovjek preko reda dotrčao na check-in šalter ispred kojeg je bio dugačak red. Službenici je ispružio svoju kartu, no ona mu je rekla da treba stati u red.
– Ne, ne, u žurbi sam. – odgovori joj čovjek zajapureno.
– Svi su u žurbi. Svi idete u isti avion. Molim, stanite u red.
– Znate li tko sam ja? – uvrijeđeno poviče ovaj.
– Očito netko tko misli da mu njegov status daje pravo proći preko reda. Službenica okrene očima, uzme mikrofon i razglasi: – Ovdje je čovjek koji ne zna tko je. Može li mu netko pomoći?
Pouka je ove priče da pitanje Tko sam ja? nema smisla nikome postavljati , osim ako ne želimo krivi odgovor. Očekivati od drugih da nam podilaze samo zato što smo uvjereni da vrijedimo više od njih, čin je ega i zbog toga je kontraproduktivno.
