RESTART koalicija: „Nije normalno da mladi rade bez ikakvog prava na slobodan dan, godišnji ili bolovanje.”

Povodom predstojećih parlamentarnih izbora, Studentski.hr kontaktirao je kandidate te im postavio nekoliko konkretnih pitanja o trenutnim problemima studenata i mladih. Prvi je odgovor pristigao od koalicije RESTART, a u ime nje odgovara Biljana Gaća, kandidatkinja u 5. izbornoj jednici. Odgovore njihovih oponenata – Hrvatske demokratske zajednice, Domovinskog pokreta, MOSTA, koalicije MOŽEMO, Hrvatske autohtone stranke prava, Stranke s imenom i prezimenom, Pametno i Fokus, Bandić Milan 365, Hrvatske narodne stranke, Socijaldemokratske partije i Živog zida iščekujemo.

Trenutni zakoni omogućavaju da se studentski rad često pretvara u rad na puno radno vrijeme, ali preko studentskog ugovora, čime se studentima onemogućuju osnovna radna prava kao što su pravo na staž, bolovanje ili godišnji odmor. Zapošljavanje studenata na puno radno vrijeme izravno utječe na potrebu za radnom snagom na tržištu rada, budući da oni često rade na pozicijama koje bi inače zauzeli kvalificirani i nekvalificirani radnici.

Kako navode iz koalicije RESTART, jasno i direktno se dotiču pitanja studentskog rada te smatraju da ga je potrebno dodatno regulirati. Dodaju kako su sve to predlagali i ranije u javnoj raspravi o prijedlogu Zakona o obavljanju studentskih poslova. Predlažu da se minimalna satnica za studentski rad veže uz minimalnu plaću kao i da se studentski rad mora vrednovati kao radno iskustvo, a čime vežu i pravo na godišnji odmor i bolovanje. Time, kako kažu, djelomično rješavaju i činjenicu da mladi koji studiraju ionako kasnije ulaze na tržište rada od onih koji ne studiraju te se na neki način obje skupine stavljaju u ravnopravan položaj, kao i problem eksploatacije studenata/ica.

– Nije normalno da mladi rade bez ikakvog prava na slobodan dan, godišnji ili bolovanje. Radnička prava moraju vrijediti za sve radnike/ice neovisno o vrsti ugovora. Također, predlažemo da se razvije neki oblik poticaja poslodavcima da studente/ice koji su zaposleni kod njih tijekom studiranja, nakon diplome zaposle i putem ugovora o radu. Tako preveniramo poslodavce da konstantno vrte studente/ice jer im je to isplativiji oblik rada. Ako student/ica diplomira za vrijeme rada kod određenog poslodavca unutar struke, potpuno je razumno očekivati da se toj osobi ponudi ugovor o radu. Jedan od većih problema studentskog posla jest nedovoljna kontrola. Iako na papiru postoje neki mehanizmi, oni se u praksi ne provode te na kraju nezaštićeni ostanu upravo studenti/ce kojima nerijetko kasne isplate, mijenjaju se satnice i sl. Također, kao Forum mladih SDP-a apsolutno podržavamo svaki oblik sindikalnog organiziranja i potičemo to kod studentskog rada. Borba za radnička prava nije odvojena od onih koji taj rad obavljaju kroz studentsko vrijeme i, dapače, osigurava da se njihova prava poštuju. – govori nam Gaća.

Vezano uz navode Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, prema kojima iz Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu nedostaje 62 milijuna kuna, iz koalicije poručuju kako treba revidirati postojeće zakone te povećati nadzor nad studentskim centrima:

– Studenti/ce radnici/e ne mogu biti prepušteni sami sebi i milosti studentskih centara i poslodavaca, a studentski centri tu su zbog studenata/ica i unapređenja njihovog života, a ne svrha sami sebi. 

Nacionalno izvješće istraživanja EUROSTUDENT VI pokazuje kako se, promatrajući komparativne podatke, Hrvatska prema zadovoljstvu studenata nalazi na samom začelju država, uz Francusku i Rumunjsku, dok su najzadovoljniji studenti u Njemačkoj, Finskoj i na Islandu. Uzrocima nezadovoljstva koalicija smatra kvalitetu programa i interni način funkcioniranja ustanova visokog obrazovanja. Prema njihovu mišljenju, pojedina sveučilišta u Hrvatskoj manje su ponos Hrvatske, a više sramota. To obeshrabruje i demotivira studente/ice, kao i činjenica da se neka naša sveučilišta spuštaju sve niže na ljestvicama top-sveučilišta, nadodaju. To dovoljno govori o kvaliteti studija i samoj reputaciji sveučilišta te upravljačkim sposobnostima.

Još jedan bitan aspekt studiranja svakako je mobilnost, a koalicija podržava akademsku mobilnost studenata te smatra kako ih ona unapređuje osobno i poslovno. Problem vidi u činjenici što Hrvati i Hrvatice imaju skromnije uvjete za ostvarivanje mobilnosti.

– Neophodno je ojačati provedbu Erasmus+ programa kao jednog od dijela ostvarivanja mobilnosti. Mi sada pomno pratimo i rasprave o novom višegodišnjem proračunu EU-a i tu vidimo velika prepiranja između Parlamenta, Vijeća i Komisije jer zastupnici/e nadležnog Odbora u EP smatraju da sredstva alocirana za program Erasmus+ nisu dovoljna i da na njima nikako ne smijemo štedjeti. S time se slažem i vjerujem da je rješenje u daljnjem promišljanju Erasmus+ programa, kao i drugih projekata mobilnosti, tako da se omogući široka dostupnost – posebice za one koji si to bez sufinanciranja ne mogu priuštiti. Također, problem je i neusklađenost priznavanja polaganja kolegija u drugim zemljama EU i povratku u Hrvatsku, gdje često bude problema oko usklađivanja ECTS bodova. To je nužno uskladiti da oni koji, na primjer, odluče jednu studijsku godinu studirati u drugoj državi EU ne budu zakinuti. Nijedan student/ica ne smiju biti zakinuti za to iskustvo iz socio-ekonomskih razloga, a rješenje svakako vidim u Europskoj Uniji.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u studentskim domovima u akademskoj godini 2019/2020. bila su smještena 11 573 studenta, dok je broj studenata koji nisu primljeni zbog popunjenog kapaciteta bio 4 241. Treba naglasiti kako se većina studenata ne prijavi na natječaj za smještaj jer ne ispunjava kriterije za prijavu. Nacionalno izvješće istraživanja EUROSTUDENT VI (2016 – 2018) za Hrvatsku pokazuje kako kapacitet studentskih domova i korištenje kapaciteta učeničkih domova ostaje na razini koja obuhvaća manje od desetine studentske populacije. Alternativa studentskom domu u slučajevima da student napušta mjesto svog stalnog boravka radi studija je iznajmljivanje stana (ostaje na razini od 31%), život u vlastitom stanu (pada na 7,4% u odnosu na prethodno razdoblje kada je bilo zastupljeno s 11%) ili stan koji je student dobio na korištenje bez naknade (2,9%). Unatoč činjenici da je dio studenata prisiljen živjeti u privatnom smještaju, Ministarstvo znanosti i obrazovanja odlučilo je da ove godine neće dijeliti subvencije za privatni smještaj. Evo što o tome kažu iz RESTART koalicije:

– Dok EU cijelu svoju budućnost temelji na sloganu Next generation EU, Hrvatska te nadolazeće generacije sustavno isključuje i dovodi u nepovoljan položaj. To će se posebice odraziti na buduće razdoblje kada ćemo se suočiti i s ekonomskim posljedicama ove krize. Sve manje studenata/tica i obitelji moći će podmiriti privatan smještaj tijekom studiranja. To je problem o kojem smo trebali razmišljati jučer, a kako bismo iznjedrili rješenje za sutra. Ako govorimo o tome da su mladi budućnost i kunemo se u važnost mladih, onda moramo poduzimati i mjere koje tome svjedoče. Subvencija studentskog smještaja je nešto na čemu ćemo sigurno raditi, a u našem programu imamo niz mjera vezanih uz stambenu politiku za mlade, koja će se sasvim sigurno moći primijeniti i na studente/ice.

Od navedenih mjera ističu izgradnju državnih stanova za najam, revitalizaciju starih i napuštenih stambenih objekata te uvođenje kontrole u tržište najma uz subvencioniranje i porezna rasterećenja za dugoročne najmove.

O posljedicama potresa koje su, uz stanovnike grada Zagreba, osjetili i studenti studentskih naselja koji su pri tome deložirani iz soba kako bi se u njih smjestili pogođeni građani, o legitimitetu takve odluke te o mogućnosti ponavljanja sličnog scenarija kažu sljedeće: 

– Mi smo i tada, kada se to dogodilo, reagirali vrlo burno i pokušali pojasniti da se ne može studente/ice iseljavati iz njihovih prostora jer time radite nemjerljivu štetu za obje skupine koje su tom mjerom pogođene – i osobe koje su doselile u Cvjetni i studente/ice koji su prisilno iseljeni. To je bila ad hoc mjera, donesena bez adekvatnog promišljanja i analize. Ne razumijem zašto Vlada po tom pitanju nije, na primjer, predložila suradnju s nekim od privatnika koji su vlasnici velikih hotela u Zagrebu, a koji su svakako bili zatvoreni zbog mjera usred koronakrize? Ne možete primijeniti mjeru tako da udarate na neke od najslabijih društvenih skupina. Nitko ne bi trebao biti spreman na takav oblik deložacije i traume.

Na kraju, upitali smo članove RESTART koalicije kako će se pobrinuti za jednu od najranjivijih skupina studenata –  trudnice te studente i studentice s djecom, koji se prilikom studiranja susreću s financijskim i smještajnim poteškoćama te nedovoljnim kapacitetima vrtića.

– Smatram da je za studente s djecom i studenticama koje su trudne nužno da ustanove visokog obrazovanja, kao i druge institucije, prepoznaju višestruke napore s kojima se oni suočavaju i maksimalno im olakšaju studentski put. Apsolutno podržavamo sve mjere koje će omogućiti da se, uz trudnoću i djecu, završi studij, a tu mi se čini da osim institucionalnih mjera, razumijevanja trebaju imati i profesori/ice koji u prvom redu rade s njima. Imati dijete ili biti trudna nije izvanredno stanje, no jest izvanredni napor i zahtijeva razumijevanje i olakšavanje tog procesa. Mjera poput sufinanciranja/financiranja vrtića čini se jedna od važnijih.