Za koga su najviše glasali mladi na ovim izborima?

Prema nedavno provedenoj anketi koju je za NovuTV provela agencija IPSOS, otkriveni su zanimljivi profili birača najznačajnijih političkih stranaka na netom provedenim parlamentarnim izborima. Anketa je ispitivala raspodjelu glasova prema spolu, dobi te razini obrazovanja. Također, važno je napomenuti da su ovi rezultati prikazi prosječnog birača pojedinih stranaka, a ne ukupan broj onih koji su dali glas.

Prema anketi, mladi, odnosno oni od 18 do 29 godina, pretežno su glasali za stranku Možemo! pa je udio mladih glasača u toj stranci 27,7 posto. Zatim slijedi Most s 18,2 posto mladih birača, pa Domovinski pokret s 14,6 posto. Podaci ankete pokazuju da među biračima Hrvatske demokratske zajednice mlada populacija prosječno čini 11,9 posto onih koji su joj dali svoj glas, dok je udio mladih među biračima Socijaldemokratske partije Hrvatske još i niži, sa samo 10,7 posto.

Kada je u pitanju stupanj obrazovanja anketa ukazuje da je biračima sa završenom osnovnom školom najprivlačniji HDZ, gdje je njihov udio 9,4 posto. Ovoj grupi najmanje je pak privlačna stranka Možemo s prosječnih 2,4 posto birača. U kategoriji onih sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem dolazi do određene promjene, pa je tako na prvom mjestu Domovinski pokret s 55,3 posto takvih birača, dok e političkoj platformi Možemo! glas dalo 37,6 posto birača sa srednjom stučnom spremom.

Najveće promjene događaju se u onih s višim obrazovanjem, pa tako postoji najveća vjerojatnost da će birači Možemo! imati fakultetsko obrazovanje, s udjelom od 54,3 posto, dok se sličan trend bilježi i među biračima MOST-a s udjelom od 39,4 posto. Za birače SDP-a ta je vjerojatnost nešto niža, s 38,4 posto, dok je među biračima HDZ-a taj udio 30,2 posto, a među biračima Domovinskog pokreta 28,1 posto.

Profili birača najvećih stranaka jasno ukazuju na kompleksnost političkog pejzaža, gdje dob, obrazovanje i vjerojatno još mnogi drugi faktori igraju ključnu ulogu. Činjenica da se mladi i obrazovani ljudi sve više okreću novim strankama, postavlja možda temelje i za nove političke smjerove i ideje u budućnosti. U konačnici, ovi rezultati pružaju vrijedan uvid u političku klimu zemlje, ističući potrebu za daljnjim istraživanjem i razumijevanjem faktora koji oblikuju izborne rezultate.