„Potrebni su nam moralni kodeksi, a ne algoritmi kojima je cilj zarada“
Raspravljalo se o važnosti pojave lažnih vijesti, ali i o načinima njihovog suzbijanja. U tom kontekstu, raspravu je zahvatio djelomično politički ton s letimičnim zaustavljanjima na pitanju same novinarske profesije.
Raspravljalo se o važnosti pojave lažnih vijesti, ali i o načinima njihovog suzbijanja. U tom kontekstu, raspravu je zahvatio djelomično politički ton s letimičnim zaustavljanjima na pitanju same novinarske profesije.
Zajednica HUB385 u utorak, 10. listopada, u suradnji s Agencijom za elektroničke medije ugostila je panel raspravu pod nazivom Važnost medijske pismenosti u kontekstu lažnih vijesti i kritičkog razmišljanja. Na raspravi su sudjelovali: Ivana Dragičević, urednica i voditeljica na N1 televiziji, Krešimir Macan, PR stručnjak i vlasnik agencije Manjgura te Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća Agencije za elektroničke medije. Raspravu je moderirao RTL-ov TV reporter Boris Mišević.
Miševićevi gosti predstavili su termin o kojem se raspravljalo – lažne vijesti ili fake news – i smjestili ga u kontekst današnjice. Raspravljalo se o važnosti pojave lažnih vijesti, ali i o načinima njihovog suzbijanja. U tom kontekstu, raspravu je zahvatio djelomično politički ton s letimičnim zaustavljanjima na pitanju same novinarske profesije.
Krešimir Macan posvetio se povodu širenja neistinitih vijesti – to je namjerni pokušaj manipulacije ili je cilj zarada. U nekim slučajevima, ističe Macan, napadaju se upravo kućanstva jer tada ljudi, u namjeri da zaštite svoju obitelj i svoju djecu, nasjedaju na bilo što. Takav slučaj dogodio se nedavno s pričom oko recikliranog mlijeka.
― Najprije treba definirati lažne vijesti. To je lažno plasiranje provjerljivo netočnih informacija ― objašnjava Tomljenović.
Problem novog doba nisu samo lažne vijesti, već i pogrešno smatranje svake glasine i nesigurnosti lažnom vijesti, čime se smanjuje povjerenje u same informacije, ističe Tomljenović. Problem najpoznatijih filtera vijesti, facebook-a i google-a, jest u tome što oni nemaju etički kodeks koji bi mogli slijediti, već funkcioniraju isključivo po algoritmu najčitanijeg i najdjeljenijeg. Iz tog se razloga lažne vijesti, kao i one zabavnog sadržaja, dijele puno više i stižu do velikog broja ljudi puno brže od provjerenih, točnih i istinitih vijesti.
Fake news nije nova stvar, nije ih uveo Trump. Neistinite vijesti postoje već stoljećima, a prve datiraju čak iz 16. stoljeća, kada je proširen proglas prema kojemu su crnci pogodniji za rad od bijelaca, objašnjava Dragičević. Rezultati su toliko katastrofalni da dolaze u razmjerima holokausta. Novinarstvo nije algoritamska već moralna profesija, koja se mora vratiti svojim etičkim kodeksima. Udaljavanjem od tog kodeksa, novinari se udaljavaju od vlastitog kredibiliteta i vjerodostojnosti.
― Potrebni su nam moralni kodeksi, a ne algoritmi kojima je cilj zarada ― zaključuje Dragičević.
Još jedan od problema, objašnjava Tomljenović, leži u tome da ljudi pronalaze upravo ono što su i tražili – potvrdu vlastitog mišljenja. Različite psihologijske studije dokazale su da ljudi najčešće traže potvrdu onoga što misle jer najmanje sumnjaju u vlastite stavove i mišljenja, nastavlja Tomljenović. Kad ljudi ne traže drugačije stavove, nema raznolikosti mišljenja.
Kao ključnu stavku, panelisti navode edukaciju – nije samo do zakona i nije samo do novinara, važno je ljude uputiti u razlikovanje istine od laži, kao i glasina od dezinformacija. Jedna od najvažnijih stavki je definirati lažne vijesti i gledati na njih u tom kontekstu – jer loše novinarstvo nije laž i moguće ga je spasiti gatekeepingom i filtriranjem sadržaja.
U jednome su se gosti složili – ključni problem u cijeloj priči je što ljudi gube povjerenje u mainstream medije, a informacije traže na društvenim mrežama. Zbog toga mainstream mediji gube svoju svrhu, spuštaju standarde i okreću se senzacionalizmu, a javnost pati od nedostatka provjerenih i točnih informacija.
Panel rasprava završena je zajedničkim zaključcima gostujućih, a publika se razišla sa željom za organiziranjem nove tribine o istoj temi.
― Smatram da je panel pridonio shvaćanju etičke pozadine plasiranja vijesti te se nadam, kao i ostali koji su panelu prisustvovali, nastavku diskusije o sličnim temama ― komentirala je Doris Bučela, posjetiteljica panela.
