HZZ objavio koja će biti najtraženija zanimanja u 2025. godini
Dok poslodavci traže načine za privlačenje radnika, sve veći naglasak stavlja se na fleksibilne uvjete rada, konkurentnije plaće i zapošljavanje stranih radnika kako bi se ublažio utjecaj nedostatka radne snage u Hrvatskoj.
Dok poslodavci traže načine za privlačenje radnika, sve veći naglasak stavlja se na fleksibilne uvjete rada, konkurentnije plaće i zapošljavanje stranih radnika kako bi se ublažio utjecaj nedostatka radne snage u Hrvatskoj.
Hrvatsko tržište rada već se godinama suočava s velikim nedostatkom radne snage u određenim sektorima, a prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, isti trendovi nastavit će se i u 2025. godini. Sektori zdravstva, obrazovanja, prerađivačke industrije, trgovine, ugostiteljstva i građevinarstva predvode liste djelatnosti koje kontinuirano traže radnike.
U razdoblju od siječnja do studenog 2024. najviše radnika tražilo se u zdravstvenom sektoru i socijalnoj skrbi (39 793), od čega se najveći dio odnosi na bolničke djelatnosti. Obrazovni sektor tražio je 35 701 radnika, s najviše potreba u osnovnom obrazovanju. Prerađivačka industrija zabilježila je potražnju za 31 299 radnika, dok su trgovina na veliko i malo te djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane također pokazale značajan nedostatak radne snage.
Ovi sektori čine više od 50 posto ukupnog broja traženih radnika, no usklađivanje ponude i potražnje otežavaju sezonalnost, nedostatak kvalifikacija i često nepovoljni uvjeti rada.
Iako su posljednje dvije godine bile izazovne i za globalni IT sektor, očekuje se da će se ova industrija početi oporavljati, što će pozitivno utjecati i na hrvatski IT sektor. Osim toga, poslodavci će se sve više usmjeravati na daljnju fleksibilizaciju uvjeta rada i zapošljavanje u sektoru inovacija.
Zapošljavanje stranih radnika i fleksibilizacija uvjeta rada
Kako bi nadomjestili manjak domaće radne snage, poslodavci se sve više okreću zapošljavanju stranih radnika. Međutim, ni regija više ne može zadovoljiti potrebe hrvatskog tržišta rada, što poslodavce prisiljava na prilagodbu uvjeta rada kako bi privukli i zadržali zaposlenike. Fleksibilno radno vrijeme, rad na daljinu te konkurentnije plaće postaju standard za poslodavce koji žele ostati konkurentni.
Alen Mrvac s portala Moj Posao ističe da su plaće u Hrvatskoj posljednjih godina rasle, no inflacija i rast troškova života i dalje otežavaju situaciju, osobito za radnike s najnižim primanjima. Ipak, očekuje se nastavak rasta plaća u 2025., dok bi inflacija trebala usporiti.
Minimalna plaća od Nove godine veća za 15%
Od 1. siječnja 2025. godine minimalna bruto plaća povećana je na 970 eura, što je rast od 15 posto u odnosu na prethodnu godinu. Premijer Andrej Plenković naglasio je da ovo povećanje minimalne plaće osigurava njenu usklađenost s europskim standardima, budući da sada iznosi 54 posto prosječne plaće i 63 posto medijalne plaće.
Kako bi pomogla poslodavcima, Vlada je osigurala subvencije za prva tri mjeseca 2025. godine kojima će nadoknaditi razliku u minimalnoj plaći. Poslodavci mogu zatražiti kompenzaciju od 390 eura po radniku, što bi trebalo olakšati prelazak na novi iznos minimalne plaće.