Sve je više stranih radnika, ali koliko ih zapravo uči hrvatski jezik?
Stranim radnicima nije obvezno znanje hrvatskog jezika pri dolasku u Hrvatsku, već ono ovisi o volji i interesu njih i njihovih poslodavaca. Znanje hrvatskog jezika postaje obvezno tek u slučaju kada žele da im se odobri dugotrajni boravak u Hrvatskoj.

Stranim radnicima nije obvezno znanje hrvatskog jezika pri dolasku u Hrvatsku, već ono ovisi o volji i interesu njih i njihovih poslodavaca. Znanje hrvatskog jezika postaje obvezno tek u slučaju kada žele da im se odobri dugotrajni boravak u Hrvatskoj.
Stranih radnika u Hrvatskoj svake je godine sve više i više. Do kraja ožujka ove godine broj zaprimljenih zahtjeva za dozvolu za boravak i rad stranih radnika bio je 66 779, od kojih je pozitivno rješenje dobilo njih 45 589, a nešto više od devet tisuća još je u obradi - stoji tako na web stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Ono o čemu se priča puno manje od samih brojki je pitanje njihove integracije u hrvatsko društvo. Jedno od značajnijih načina integracije jest znanje jezika pa smo istražili kakve su mogućnosti stranih radnika kada je u pitanju učenje hrvatskog jezika.
Stranim radnicima nije obvezno znanje hrvatskog jezika pri dolasku u Hrvatsku, već ono ovisi o volji i interesu njih i njihovih poslodavaca. Znanje hrvatskog jezika postaje obvezno tek u slučaju kada žele da im se odobri dugotrajni boravak u Hrvatskoj.
„Hrvatski zavod za zapošljavanje kroz sustav vaučera za obrazovanje od 1. travnja 2024. omogućuje učenje hrvatskoga jezika stranim radnicima iz trećih zemalja u sektorima i zanimanjima gdje je poznavanje hrvatskoga jezika ključno za kvalitetno obavljanje posla, kao i povratnicima iz iseljeništva te strancima pod privremenom zaštitom. Riječ je o kraćim neformalnim programima učenja hrvatskog jezika u trajanju od 70 sati, prilagođenima sektoru u kojem je strani radnik zaposlen.
Učenje hrvatskog jezika putem vaučera za obrazovanje za strane radnike iz trećih zemalja trenutačno je dostupno u sektorima turizma i ugostiteljstva, graditeljstva, prerađivačke industrije te prehrambene industrije.
Uvjetima i načinima korištenja sredstava za provedbu Obrazovanja za stjecanje kompetencija potrebnih za rad putem vaučera, uz postojeće kraće neformalne programe učenja hrvatskog jezika, otvorena je mogućnost i za upis formalnih programa učenja hrvatskog jezika na višim razinama (do C1), međutim zasad nije upisan još ni jedan program u Katalog programa.”
U bazu pružatelja obrazovanja dostupnih korisnicima za dodjelu vaučera za učenje hrvatskog jezika trenutačno je upisano 14 obrazovnih ustanova koje nude program u 10 županija i 15 gradova: Grad Zagreb i Zagrebačka (Zagreb, Sesvete, Zaprešić), Bjelovarsko-bilogorska (Bjelovar), Međimurska (Čakovec), Osječko-baranjska (Osijek), Primorsko-goranska (Rijeka), Splitsko-dalmatinska (Split, Trogir), Varaždinska (Ivanec, Varaždin, Ludbreg), Vukovarsko-srijemska (Vinkovci, Vukovar) i Zadarska (Zadar) županija.
Što se tiče financiranja ovih tečajeva, odnosno polaganja ispita, za programe učenja hrvatskog kao stranog jezika za strane radnike, određena je obveza djelomičnog sufinanciranja troška obrazovanja. Jedan dio programa obrazovanja financira poslodavac polaznika hrvatskog jezika, a drugi dio sufinancira Zavod.
„HZZ putem vaučera financira dio troška pohađanja programa kako slijedi:
- 50 posto za osobu zaposlenu kod poslodavca koji zapošljava preko 250 radnika,
- 60 posto za osobu zaposlenu kod poslodavca koji zapošljava do 250 radnika,
- 70 posto za osobu zaposlenu kod poslodavca koji zapošljava do 50 radnika.”
Iz HZZ-a su napomenuli da se dio troška obrazovanja koji ne sufinancira HZZ isplaćuje najkasnije 5 dana prije početka provedbe programa, dok HZZ isplaćuje preostali iznos u roku od 10 dana od dana kada je pružatelj usluge obrazovanja putem online aplikacije Moj vaučer obavijestio Zavod o završetku nastave.
Vaučer za učenje hrvatskog kao stranog jezika može se dodijeliti stranom radniku državljaninu treće zemlje koji:
- ima odobren boravak u svrhu rada nakon godinu dana rada u Republici Hrvatskoj
- ima produljenu radnu dozvolu ili odobren boravak najmanje 2 godine
- je hrvatski iseljenik, član obitelji/potomak hrvatskog iseljenika ili član obitelji potomka hrvatskog iseljenika
- je stranac pod privremenom zaštitom.
HZZ poziva Visoka učilišta koja udovoljavaju uvjetima i zainteresirani su za provedbu formalnih programa hrvatskog jezika za strance do razine C1 da se registriraju u sustav vaučera te podnesu zahtjeve za upis programa.
Uz zahtjev za upis programa potrebno je priložiti:
- kurikulum programa
- rješenje o odobrenju za izvođenje programa izdano od nadležnog ministarstva
- potvrdu nadležnog ministarstva o upisu studijskog programa hrvatskog jezika i književnosti u Upisnik studijskih programa.