HZZ donio preporuku: evo koja zanimanja su tražena u Zagrebu i okolici, a kojih ima previše

Jedan od najvećih izazova tržišta rada jest usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama poslodavaca. Na temelju analize Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), izrađene u skladu s Uredbom Vlade Republike Hrvatske, svake godine donose se preporuke za obrazovnu upisnu politiku. Ove preporuke nastaju analizom zapošljavanja nezaposlenih prema završenim obrazovnim programima, tržišnim testovima te planovima gospodarskog razvoja, a prilagođene su specifičnim potrebama regije. 

Za 2025. godinu, preporuke za grad Zagreb i Zagrebačku županiju stavljaju naglasak na zanimanja u deficitarnim sektorima poput građevinarstva, zdravstva, STEM područja te ugostiteljstva. Također, istaknuta su zanimanja za koja se preporučuje smanjenje broja upisa zbog prezasićenosti tržišta radne snage.

 

Preporuke za povećanje broja upisa u obrazovne programe

Za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju identificirana su zanimanja koja su trenutačno deficitarna na tržištu rada. Povećanje broja upisanih učenika i studenata preporučuje se za sljedeće obrazovne programe:

Dvogodišnji i trogodišnji srednjoškolski programi:
- Građevinski sektor: tesar, zidar, armirač, fasader, krovopokrivač i izolater.
- Tehnički sektor: elektroinstalater, limar, vodoinstalater, strojobravar, instalater grijanja i klimatizacije, rukovatelj građevinskim strojevima.
- Ugostiteljstvo i obrtništvo: kuhar, konobar, slastičar, pekar, automehatroničar, autoelektričar.

Četverogodišnji srednjoškolski programi:
- Medicinska zanimanja: medicinska sestra/tehničar opće njege, farmaceutski tehničar, dentalni tehničar, primalja-asistent.

Visoko obrazovanje:
- Stručni studiji: sestrinstvo, primaljstvo.
- Sveučilišni studiji: građevinarstvo, strojarstvo, elektrotehnika, računarstvo, farmacija, medicina, logopedija, rehabilitacija, rani i predškolski odgoj.

Poseban naglasak stavlja se na STEM područja, kao i na građevinske i zdravstvene programe zbog velike potražnje za radnicima u tim sektorima. Također, povećanje upisa u programe vezane za predškolski odgoj prepoznato je kao prioritet zbog manjka kvalificiranih kadrova u obrazovanju.
 

Preporuke za smanjenje broja upisa u obrazovne programe

Za određene programe, identificiran je višak radne snage na tržištu rada. Preporučuje se smanjenje upisnih kvota u sljedećim područjima:

Trogodišnji srednjoškolski programi:
- Fotograf.

Četverogodišnji srednjoškolski programi:
- Dizajner odjeće, modni tehničar, ekonomist, hotelijersko-turistički tehničar.

Visoko obrazovanje:
- Stručni studiji: fizioterapija, poslovna ekonomija, marketing i komunikacije.
- Sveučilišni studiji: dizajn, povijest umjetnosti, filozofija, novinarstvo, politologija, komparativna književnost, krajobrazna arhitektura, sociologija.

Razlozi za smanjenje upisa u ove programe temelje se na trenutnoj prezasićenosti tržišta radne snage stručnjacima s ovim kvalifikacijama, što rezultira povećanom nezaposlenošću u tim sektorima.
 

Utjecaj na lokalno tržište rada

Preporuke za 2025. godinu usmjerene su na poboljšanje ravnoteže između obrazovanja i potreba tržišta rada u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Ove mjere uključuju prilagodbu upisnih kvota i poticanje stipendijskih programa za deficitarna zanimanja, s ciljem:
- Smanjenja stope nezaposlenosti.
- Poticanja razvoja sektora u kojima postoji manjak radne snage.
- Jačanja STEM područja i strukovnog obrazovanja.

Na primjer, povećanje upisa u građevinske programe kao što su tesar i zidar odgovara na veliki manjak kvalificiranih radnika u sektoru građevine, dok prilagodba broja studenata u programima poput marketinga i fizioterapije sprječava daljnje gomilanje nezaposlenih stručnjaka s tim kvalifikacijama.

Preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju jasno ukazuju na potrebu za povećanjem upisa u deficitarna zanimanja u sektorima građevinarstva, zdravstva, tehnologije i obrazovanja. Istovremeno, smanjenje upisa u programe s viškom radne snage ključan je korak prema održivijem tržištu rada.

Prilagodbom obrazovne upisne politike stvarnim potrebama tržišta, osigurava se bolje zapošljavanje mladih, jačanje lokalne ekonomije i smanjenje dugoročnih strukturnih neusklađenosti.