Gotovo 60 posto srednjoškolaca preferira prirodne znanosti
Studentski.hr i INA proveli su istraživanje o sklonostima učenika srednjih škola prema prirodnim znanostima. Donosimo rezultate istog.
Studentski.hr i INA proveli su istraživanje o sklonostima učenika srednjih škola prema prirodnim znanostima. Donosimo rezultate istog.
Da su prirodne znanosti korak prema blistavoj budućnosti srednjoškolaca, pretpostavka je portala Studentski.hr i Ine, naše najveće naftne kompanije. Naime, ljubav prema određenom zanimanju ključna je za zadovoljstvo pri odabiru profesionalne putanje, ali su perspektivnost fakulteta, mogućnost zaposlenja i napretka također iznimno važni.
INA je, stoga, u listopadu po treći put otvorila prijave za online natjecanje Junior Freshhh. Ono ponovno okuplja srednjoškolce iz cijele Hrvatske koji se u tročlanim timovima bore za pobjedu rješavajući zanimljive zadatke iz matematike, fizike, kemije, biologije i geografije. Čini to s ciljem poticanja interesa učenika za prirodne znanosti i jačanje suradnje s mladim talentima.
Iz istog razloga je, u suradnji sa Studentskim.hr, u prvoj polovici studenog pokrenula online istraživanje kojim se propituju sklonosti učenika srednjih škola prema prirodnim znanostima. Nekoliko stotina ispitanika iz brojnih hrvatskih škola otkrilo je koje predmete rado uče, na koji način to vole činiti, što ih pritom motivira. Nadalje, izjasnili su se glede svojih planova i ambicija o nastavku školovanja. Iznijeli su svoj stav o Junior Freshhh natjecanju te izrazili želju za zaposlenjem u Ini.
Rezultati pokazuju da 59 posto ispitanih preferira grupu prirodnih školskih predmeta, a dok je samo 6,5 posto ispitanika pobornika umjetnosti.
U anketi je također bilo ponuđeno nekoliko načina učenja. Ispitanici su trebali označiti ono koje im najviše odgovara. Učenje na satu i iščitavanje teorijskog nastavnog sadržaja označilo je 14 posto ispitanih, 19,5 posto voli učenje uz pokuse, omiljeno im je učenje na stvarnim primjerima, označilo ga je 57 posto ispitanih. Nekolicina je dodala svoje individualne odgovore u kojima se uglavnom ponavljala ideja o kombinaciji navedenih varijanti.
Pohvale roditelja, kolega i profesora motivacija su za tek nešto više od petine učenika. Natjecateljski duh također nije značajno razvijen. Odličnim ocjenama vodi se manje od trećine srednjoškolaca. Motivacija za učenje vrlo je raznovrsna jer je gotovo 40 posto navelo svoju koja nije bila ponuđena među odgovorima.
Gotovo 60 posto ispitanih upoznato je s natjecanjem Junior Freshhh te ono vrlo visoko kotira među ovom populacijom. Na ljestvici od 1 do 5, označili su ga vrlo dobrom ocjenom, 4,3.
INA je, dakle, doista uspješna prilikom popularizacije prirodnih znanosti. Populacija kojoj se želi približiti privržena je takvom načinu i posljedično dovodi do 60 posto srednjoškolaca koji bi je rado odabrali za svog poslodavca.
– Prirodne su znanosti važne jer su one jedne od temeljnih komponenata svijeta u kojem živimo. Bave se razumijevanjem prirode te svakodnevno stručnjaci raznih prirodnih znanosti traže odgovore na brojna pitanja o tome kako funkcionira taj svijet što nas okružuje. Treba ih promovirati upravo kao takve, ključne elemente razumijevanja svijeta oko nas. Ako svaki dan možemo biti bombardirani reklamama za svakakve gluposti od brze hrane, najnovije formule u šamponu ili trenutno "in" mode, smatram da ne bi škodilo postaviti npr. postere namijenjene da zainteresiraju javnost za znanost ili reklame u kojima se pokaže ljudima koliko je bitno biti upućen, obrazovan i imati razumijevanja o svojemu planetu, svemiru i svemu u njemu. Neka opća kultura iz područja znanosti postane "in", neka se mozak počne cijeniti više nego ikad. Mislim da veliki broj ljudi ima osjećaj kako su znanstvenici nekakvi "super-geniji" i kako prirodne znanosti nemaju mjesto u životu "običnog čovjeka", zato treba ljudima približiti ideju iza istraživanja i razumijevanja svijeta te se treba povećati svijest o tome kako je ključno pustiti znanost u svoje živote pogotovo s današnjim pitanjima klimatskih promjena, zagađenja planete, obnovljivih izvore energije... Ne bismo trebali prepustiti sve šačici "super-genija" jer i mi možemo ući u taj svijet, čim shvatimo koliko je lijep. Takvo što se može postići, npr. javnim događanjima na trgovima, u parkovima, gdje bi se mogli održavati razni pokusi, tribine, predavanja, natjecanja, moglo bi se, kao što je prije bilo spomenuto, integrirati ideju znanosti u marketing te tako pokušati uvesti trend za znanjem. Po gradu se mogu postaviti sadržaji o tome kako što funkcionira. Pa tako uz drvo može stajati sve o procesu fotosinteze, uz livadu lekcija o oprašivanju, uz parkiralište utjecaj ispušnih plinova na atmosferu... To bi trebao biti postepen proces kako bi se ljudi mogli početi navikavati na znanost u svakodnevici, radije nego jedna velika promocija kratkog trajanja. –
– Prirodne znanosti su važne jer su to znanosti o svemu što nas okružuje i trebamo učiti o njima kako bismo očuvali prirodu za buduće generacije. INA bi prirodne znanosti mogla promovirati tako da stvori "putujući laboratorij" sa znanstvenicima koji bi putovao diljem Hrvatske te djeci u školama kroz predavanja i pokuse promovirao prirodne znanosti. Također, mogla bi sva svoja putovanja objavljivati na youtube kanalu i ostalim društvenim mrežama. –
