Znate li što je plant based prehrana?
Sve o plant based prehrani i njezinim dobrobitima, donosimo vam u članku.
Sve o plant based prehrani i njezinim dobrobitima, donosimo vam u članku.
- Plant based prehrana ili prehrana temeljena na biljnim izvorima, biljnoj osnovi, je jedan zapravo vrlo široki dijapazon raznih prehrambenih obrazaca koji podrazumijevaju viši udio hrane biljnog porijekla i niži udio hrane životinjskog porijekla. Da odmah stavimo stvari u nekakve primjere, mediteranska prehrana je jedan oblik recimo plant based prehrane -kaže Darija Vranešić Bender, klinička nutricionistkinja.
- Udio vegetarijanaca i onih osoba koji se deklariraju kao vegetarijanci, u Hrvatskoj ih je 3-5%. A u vegetarijance spadaju i oni koji su i fleksibilni vegetarijanci. Međutim, budući da to, ti pojmovi nisu tako oštro omeđeni, onda ne možemo govoriti ni o nekakvim oštro podijeljenim brojkama, ali ono što je svakako činjenica,da je sve veći broj ljudi onih koji se zapravo na neki način okreću tim biljnim izvorima i tako obogaćuju svoju prehranu.
- Vegetarijanstvo, veganstvo, pogotovo veganstvo tu se apsolutno ne konzumiraju namirnice animalnog podrijetla uopće, a znači kad govorimo o plant based prehrani, znači to je fleksiterijanstvo, znači tu je osnovna razlika znači da osoba konzumira te plant based proizvode većinom, a koji put uključuje namirnice animalnog podrijetla, znači koji put uključuje meso i mlijeko - ističe profesorica Darija.
- Ugljični otisak je u biti kvantitativni jedan pojam koji kvantificira nekakav utjecaj znači nekakve aktivnosti, samog načina života, procesiranja na okoliš, znači na klimatske promjene i ubiti tu govorimo o ugljičnom otisku. Ono što je važno, takav način prehrane svakako ima pozitivan utjecaj zato što za proizvodnju takvih proizvoda, znači za uzgoj namirnica biljnog podrijetla, znači grašak, bob ili naprimjer grah, orašasti plodovi pogotovo, apsolutno je manji taj ugljični otisak i ubiti je sama manje onečišćenje okoliša - kaže Anet Režek Jambrak, voditeljica Laboratorija za održivi razvoj, PBF.
- Iznimno su važne cjelovite žitarice, važne su mahunarke kao jedan bitan izvor proteina, zatim bitni su nam orašasti plodovi kao izvor energije, razno raznih mineralnih tvari, dobrih masnoća, sjemenke isto tako slično kao orašasti plodovi.
- Ako se dugoročno pridržavamo plant based prehrane, možemo smanjiti rizik od primjerice koronarne bolesti srca gotovo za 50%, cerebrovaskularnih bolesti za 30%, zatim dijabetesa i metaboličnog sindroma, upravo onih kroničnih nezaraznih bolesti koje predstavljaju najveću prijetnju zdravlju naše populacije, otprilike za isto tako 50 posto. sve to skupa zapravo zahvaljujemo toj nutritivnoj gustoći, dakle visokom udjelu nutrijenata u recimo nešto manjem energijskom unosu, tako da se smanjuje i rizik pojave pretilosti.
- Dakle, mladi ljudi su potrošači tih proizvoda koje se sve više temelje na biljnoj osnovi, recimo zamjene za meso, zamjene za mlijeko, jednim dijelom zbog svjesnosti jer ta mlada generacija je više svjesna i okoliša u kojem živi i svog zdravlja i zapravo održanja zdravoga tijela, ali i nažalost i zbog porasta alergija i autoimunih bolesti u mladim populacijama.
- Poanta je educirati naše buduće stručnjake u području procesa i razvoja proizvoda na bazi namirnica iz biljnog izvora. Znači, ta plant based tehnologija, plant based procesiranje je stvarno budućnost.
