Psihijatrija 21. stoljeća
Znanstvenici sa Sveučilišta Indiana razvili test krvi za depresiju i bipolarni poremećaj
– Ovo je dio naših napora da psihijatriju iz 19. stoljeća prebacimo u 21. stoljeće. – rekao je Niculescu.
– Ovo je dio naših napora da psihijatriju iz 19. stoljeća prebacimo u 21. stoljeće. – rekao je Niculescu.
Grupa znanstvenika koju je predvodio profesor Alexander B. Niculescu s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Indiana razvila je test krvi koji može otkriti ozbiljnost depresije kod testiranog pacijenta te pokazati rizik za razvoj ozbiljne depresije ili bipolarnog poremećaja, javlja N1.
Znanstvenici su, naime, prethodno identificirali biomarkere krvi koji mogu pratiti suicidalnost i posttraumatski stresni poremećaj. Opis njihovog najnovijeg testa krvi za depresiju i bipolarni poremećaj objavljen je u časopisu Molecular Psychiatry.
Znanstvenici su, naime, prethodno identificirali biomarkere krvi koji mogu pratiti suicidalnost i posttraumatski stresni poremećaj. Opis njihovog najnovijeg testa krvi za depresiju i bipolarni poremećaj objavljen je u časopisu Molecular Psychiatry.
– Pioniri smo na području precizne medicine u psihijatriji tijekom posljednja dva desetljeća, posebno u posljednjih 10 godina. Ova studija predstavlja trenutni vrhunski ishod naših napora. Ovo je dio naših napora da psihijatriju iz 19. stoljeća prebacimo u 21. stoljeće, da joj pomognemo da postane poput drugih suvremenih oblasti poput onkologije. Na kraju, naša misija je da se sačuvaju i poboljšaju životi ljudi. – rekao je Niculescu.
Razvoj testa trajao je četiri godine, a obuhvatio je 300 sudionika. Znanstvenici su slijedili plan od četiri koraka kako bi otkrili koji će biomarkeri biti važni za razvijanje krvnog testa, piše IFL Science.
Najprije su pratili grupu sudionika studije tijekom određenog vremenskog perioda – radili su procjenu promjena u njihovom raspoloženju i korelirali ih s promjenama biomarkera koje su se dogodile u njihovoj krvi prilikom prelaska iz jednog u drugo raspoloženje. Nakon identifikacije biomarkera kandidata kod kojih su se mijenjale razine s promjenama raspoloženja ukršavali su i potvrđivali biomarkere koje su objedinili sa svim prethodno dokumentiranim iz srodnih studija.
Identificirali su tako 26 ključnih koje su zatim koristili u naknadnom istraživanju, gdje su pratili njihove promjene u kohorti pacijenata koji su imali klinički ozbiljnu depresiju ili maniju. Nakon te validacije koristili su biomarkere u drugoj kohorti pacijenata da bi testirali koliko dobro mogu koristiti markere da procjene koliko pacijent može biti bolestan ili bi mogao postati u budućnosti. Potom su ga, na osnovu svojih nalaza i sposobnosti testa krvi da točno procjeni ishode pacijenta, koristili za prilagođavanje lijekova potrebama pacijenta.
Najprije su pratili grupu sudionika studije tijekom određenog vremenskog perioda – radili su procjenu promjena u njihovom raspoloženju i korelirali ih s promjenama biomarkera koje su se dogodile u njihovoj krvi prilikom prelaska iz jednog u drugo raspoloženje. Nakon identifikacije biomarkera kandidata kod kojih su se mijenjale razine s promjenama raspoloženja ukršavali su i potvrđivali biomarkere koje su objedinili sa svim prethodno dokumentiranim iz srodnih studija.
Identificirali su tako 26 ključnih koje su zatim koristili u naknadnom istraživanju, gdje su pratili njihove promjene u kohorti pacijenata koji su imali klinički ozbiljnu depresiju ili maniju. Nakon te validacije koristili su biomarkere u drugoj kohorti pacijenata da bi testirali koliko dobro mogu koristiti markere da procjene koliko pacijent može biti bolestan ili bi mogao postati u budućnosti. Potom su ga, na osnovu svojih nalaza i sposobnosti testa krvi da točno procjeni ishode pacijenta, koristili za prilagođavanje lijekova potrebama pacijenta.
– Biomarkeri krvi pojavljuju se kao važni alati u poremećajima kod kojih subjektivnost pojedinca ili klinički dojam zdravstvenog radnika nisu uvijek pouzdani. Ovi testovi krvi mogu vam otvoriti vrata za precizno, personalizirano podudaranje s lijekovima i objektivno praćenje odgovora na liječenje. – pojasnio je Niculescu.
OZNAKE:
FOTO:
PIXABAY
Najčitanije
Najnovije
Vezano
FOTO: Otkud toliko krvi u tuševima doma na Savi?
Prije 3 dana
Evo koliko su mladi zastupljeni na listama stranaka
Prije 9 dana
Čudimo se „uplitanju Vijetnamaca” u izbore, a ne zgražamo se domaćim „botovima”
Prije 12 dana
Pitali smo vodeće stranke što njihovi programi donose mladima
Prije 7 dana
Gong tražio odgovore i objašnjenje propusta s osobnim iskaznicama i popisom birača na izborima
Danas
HACKULTET – prvo CTF natjecanje za studente o kibernetičkoj sigurnosti
Danas
Kako biblioterapijsko čitanje pomaže u izazovnim vremenima? Saznajte na radionici
Danas
Kako efikasnije upravljati financijama, kupiti prvu nekretninu ili započeti s ulaganjem?
Danas
Dodir kao ključ za mentalno zdravlje?
Prije 9 dana
U Dubrovniku predstavljen projekt od interesa za istraživače iz različitih područja
Prije 9 dana
„Najobrazovaniji Hrvat” na tribini za popularizaciju znanosti
Prije 10 dana
Treba li mladima dopust za mentalno zdravlje u školi i na fakultetu?
Prije 19 dana
