Studij medicine ne završava na granicama: zašto je međunarodno iskustvo važno budućim liječnicima

Studirati medicinu znači godinama učiti kako prepoznati bolest, razumjeti ljudsko tijelo i donositi odluke koje jednog dana mogu izravno utjecati na nečije zdravlje. No budući liječnici sve manje mogu računati na to da će znanje, iskustvo i način rada ostati ograničeni na jedan fakultet, jedan grad ili jednu državu.

Medicina se razvija međunarodno. Znanstvena istraživanja povezuju stručnjake iz različitih zemalja, liječnici se tijekom karijere usavršavaju u inozemstvu, a zdravstveni sustavi sve češće rade s pacijentima različitih jezika, kultura i životnih iskustava.

Zbog toga internacionalizacija visokog obrazovanja nije samo prilika za nekoliko mjeseci života u drugoj zemlji. U medicinskom obrazovanju ona može biti važan dio pripreme za profesiju koja je po svojoj prirodi globalna.
 

Isti udžbenik, drugačije iskustvo

Odlazak na dio studija ili stručnu praksu u drugu zemlju studentu pruža nešto što je teško dobiti samo u vlastitoj predavaonici.

Drugi fakultet može imati drugačiji način organizacije nastave, drugačiji pristup kliničkom radu ili drugačije metode učenja. Student pritom ne upoznaje samo novi grad i novu kulturu, nego i drugi akademski i zdravstveni sustav.

Upravo usporedba različitih iskustava može biti vrijedna.

Kako se negdje organizira praktična nastava? Kako izgleda komunikacija između liječnika i pacijenta? Koliko se studenti uključuju u klinički rad? Na koji se način pristupa pojedinom zdravstvenom problemu?

Međunarodno iskustvo ne mora dati odgovor na pitanje koji je sustav „bolji“. Njegova je vrijednost i u tome da student počne primjećivati da se isti profesionalni izazovi mogu rješavati na različite načine.
 

Od semestra u inozemstvu do stručne prakse

Studentima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci međunarodno iskustvo dostupno je kroz više oblika mobilnosti.

U okviru programa Erasmus mogu sudjelovati u studijskom boravku tijekom jednog semestra ili cijele akademske godine, otići na Erasmus stručnu praksu ili se uključiti u Blended Intensive Programmes, odnosno BIP programe koji kombiniraju različite oblike međunarodnog učenja.

MEDRI sudjeluje i u drugim programima mobilnosti, među kojima je CEEPUS, a mogućnosti međunarodne suradnje razvijaju se i kroz bilateralne sporazume i razmjene.

Takvo iskustvo za studenta može značiti prvi ozbiljniji susret s međunarodnim akademskim okruženjem, ali i priliku za razvoj samostalnosti, profesionalne komunikacije i sposobnosti prilagodbe novoj sredini.

A upravo će prilagodljivost budućim zdravstvenim djelatnicima teško biti suvišna vještina.

 

Međunarodno okruženje može početi i bez odlaska iz Rijeke

Internacionalizacija ipak ne znači samo poslati domaće studente u inozemstvo. Jednako je važan i obrnuti proces – stvaranje sredine u kojoj se različita iskustva, jezici i akademske kulture susreću na matičnom fakultetu.

Medicinski fakultet u Rijeci izvodi integrirani studij Medicine i na engleskom jeziku. Riječ je o šestogodišnjem studiju od 360 ECTS bodova, a studijski program Medicine na hrvatskom jeziku identičan je programu koji se izvodi na engleskom jeziku.

Prisutnost studija na engleskom jeziku međunarodnu dimenziju Fakulteta tako donosi i u svakodnevni život akademske zajednice.

Susret s kolegama koji dolaze iz drugačijih obrazovnih i kulturnih sredina može biti jednako važan dio internacionalizacije kao i sama fizička mobilnost. Budući liječnik neće tijekom profesionalnog života komunicirati samo s ljudima koji razmišljaju, govore i žive poput njega, pa se sposobnost rada u raznolikom okruženju razvija i kroz takva svakodnevna iskustva.

 

Suradnja fakulteta znači i razmjenu znanja

Međunarodna dimenzija fakulteta ne završava na studentima. Medicinski fakultet u Rijeci međunarodnu suradnju razvija kroz znanstvene i stručne projekte, razmjenu nastavnika i mladih znanstvenika, članstvo u međunarodnim mrežama te bilateralne sporazume s inozemnim institucijama. Među institucijama s kojima Fakultet navodi suradnju nalaze se, primjerice, partneri iz Japana, SAD-a, Brazila, Turske i Kine.

Mobilnost je dostupna i nastavnom te administrativnom osoblju, uključujući odlazak na partnerske institucije radi održavanja nastave, stručnog usavršavanja i praćenja rada.

To je važan dio cijele priče jer se iskustvo stečeno u drugom akademskom okruženju može vratiti u domaću učionicu, laboratorij ili organizaciju nastave.

Internacionalizacija zato nije jednosmjeran proces u kojem studenti samo „odlaze van“. Ideja je da znanje, iskustvo i dobre prakse cirkuliraju u oba smjera.
   

Budući liječnik školuje se za svijet koji je već povezan

Za studenta odluka o međunarodnoj mobilnosti možda počinje vrlo praktičnim pitanjima – gdje otići, koje kolegije odabrati, kako organizirati semestar i što će mu biti priznato nakon povratka.

Iza toga se, međutim, nalazi mnogo veća vrijednost. Boravak u drugom akademskom sustavu, rad s međunarodnim kolegama ili svakodnevno studiranje u sredini u kojoj se susreću različita iskustva mogu promijeniti način na koji student promatra vlastitu struku.

A u medicini, u kojoj se znanje kontinuirano razvija kroz međunarodnu znanstvenu suradnju i razmjenu iskustava, otvorenost prema svijetu teško se može promatrati samo kao dodatak studiranju.

Sve više postaje dio obrazovanja za profesiju koja granice ionako odavno ne poznaje.