ZANIMLJIVOSTI
Zašto nam se štuca baš kad nam najmanje treba? Evo što se zapravo događa u tijelu
Štucanje se može pojaviti gotovo niotkuda, a ponekad baš u najgorem mogućem trenutku.
Štucanje se može pojaviti gotovo niotkuda, a ponekad baš u najgorem mogućem trenutku.
Svi znamo onaj trenutak – sjedimo na sastanku, pokušavamo nešto ozbiljno ispričati ili smo upravo izašli pred ljude, a onda se začuje ono neizbježno: „hic!“ Štucanje se može pojaviti gotovo niotkuda, a ponekad baš u najgorem mogućem trenutku.
Iako je uglavnom bezazleno, iza tog pomalo iritantnog zvuka krije se zanimljiv refleks koji uključuje dijafragmu, živce i glasnice.
Što se događa kada štucamo?
Štucanje nastaje kada se dijafragma – mišić smješten ispod pluća koji ima ključnu ulogu u disanju – naglo i nevoljno stegne. Nakon tog trzaja glasnice se brzo zatvore, zbog čega nastaje karakteristični zvuk „hic“.
Riječ je zapravo o refleksu koji uključuje živčane putove povezane s dijafragmom. Kada se oni nadraže, mogu pokrenuti niz nevoljnih kontrakcija koje prepoznajemo kao štucanje.
Zašto uopće počnemo štucati?
U velikom broju slučajeva ne postoji jedan jasan razlog. Ipak, postoje brojni poznati okidači.
Štucanje se češće pojavljuje nakon:
- prebrzog ili preobilnog jedenja
- gaziranih pića
- alkohola
- jako začinjene ili vrlo vruće hrane
- naglih promjena temperature
- gutanja veće količine zraka
- jakih emocija, uzbuđenja ili stresa.
A zašto baš kad nam najmanje treba?
Tu nema neke posebne „namjere“ tijela – štucanje nije svjesna reakcija i često se pojavi bez upozorenja. Međutim, uzbuđenje, stres i snažne emocije mogu biti okidači, pa nije neobično da se štucanje pojavi upravo u situacijama u kojima smo nervozni ili uzbuđeni.
Zato se može dogoditi da baš prije važnog razgovora, prezentacije ili javnog nastupa počnemo štucati. Problem je što ga tada dodatno primjećujemo jer nam smeta – i svaki novi „hic“ postaje još iritantniji.
Možemo li ga zaustaviti?
Najčešće ne treba ništa posebno raditi jer štucanje samo nestane nakon nekoliko minuta. Postoje brojni trikovi koji se prenose generacijama, poput zadržavanja daha, ispijanja hladne vode ili kušanja limuna. Međutim, važno je znati da za mnoge od tih metoda nema dovoljno dokaza da će pouzdano djelovati kod svakoga.
Ako vam se štucanje dogodi, možete pokušati kratko zadržati dah ili polako piti hladnu vodu. No nema potrebe paničariti ako prvi trik ne uspije – u većini slučajeva štucanje će jednostavno prestati samo od sebe.
Kada štucanje više nije samo dosadna smetnja?
Uobičajeno štucanje traje kratko. No ako potraje dulje od 48 sati, potrebno je javiti se liječniku jer dugotrajno štucanje rijetko može biti povezano s određenim bolestima ili lijekovima.
Dakle, sljedeći put kada vas usred razgovora uhvati „hic, hic, hic“, možete biti prilično sigurni da nije riječ o tome da vas tijelo namjerno sabotira. Samo se jedan mali mišić odlučio – bez vašeg dopuštenja – malo „trznuti“.
OZNAKE:
IZVOR:
CLEVELAND CLINIC
FOTO:
MAGNIFIC / ILUSTRACIJA