U Hrvatskoj svakog sata umre jedna osoba od srčanog zastoja; evo kako im pomoći u vrijeme pandemije

Zaklada Hrvatska kuća srca i Hrvatsko kardiološko društvo u suradnji sa studentskom udrugom StEPP obavještavaju javnost o privremenim smjernicama Europskog vijeća za reanimaciju u vrijeme pandemije COVID-19. Navode da kardiovaskularne bolesti nisu nestale te da u Hrvatskoj i dalje svakoga sata jedna osoba umre od iznenadnog srčanog zastoja, što čini 24 osobe u jednom danu ili oko 9000 osoba godišnje.

Poručuju da je upravo iz navedenih razloga vrlo važno pridržavati se novih privremenih smjernica te zaštititi sebe i druge. Prema novim privremenim smjernicama za postupak oživljavanja koji provode laici potrebno je napraviti sljedeće:

• Osoba koja pruža postupak oživljavanja treba staviti masku na lice.
• Provjeriti reagira li osoba na podražaj na način da ju protresemo ili glasno dozovemo.
• Disanje osobe više nećemo provjeravati na način da ju slušamo tako što uho prislonimo ustima unesrećenog, već ćemo samo gledati njezin prsni koš i zaključiti pogledom pomiče li se gore-dolje, odnosno je li došlo do prestanka disanja ili ne.
• Pozvat ćemo hitnu pomoć čim primijetimo da ne postoje znakovi disanja.
• Prije no što započnemo ručnu masažu prsnog koša, važno je da unesrećenoj osobi usta pokrijemo komadom tkanine ili maskom kako bismo spriječili potencijalnu infekciju koronavirusom u trenutku otvaranja dišnog puta osobe koja je doživjela srčani zastoj.
• Nećemo unesrećenom davati umjetno disanje usta na usta, već ćemo izvesti isključivo ručnu masažu prsnog koša.
• Nakon pružanja postupka oživljavanja, osoba koja je pružala oživljavanje treba u što kraćem roku oprati ruke, dezinficirati ih, a u međuvremenu izbjegavati rukama dodirivati sluznicu nosa i očiju te usta.

Istaknuli su i da je iznenadna srčana smrt jedan od najčešćih uzroka smrti uopće, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Rana reanimacija i neodložna defibrilacija (unutar 1 do 2 minute) pokazala se kao učinkovita mjera s visokim postotkom preživljavanja ugroženih osoba, a spašavanje života u ovom slučaju obavljaju laici prije dolaska tima hitne medicinske pomoći.

– Iako su u zadnjih nekoliko mjeseci u središtu medijskog, ali i svakodnevnog životnog diskursa teme vezane za novi koronavirus SARS-CoV-2 i bolest COVID-19, ne smijemo zaboraviti ni na druge bolesti i prevenciju istih. Kardiovaskularni bolesnici jedna su od najugroženijih skupina građana za obolijevanje od bolesti s najtežim posljedicama. Kardiovaskularne su bolesti i dalje prisutne, i dalje najviše građana umire upravo od tih bolesti, stoga moramo biti ustrajni u borbi protiv rizičnih ponašanja kao što su pušenje, prekomjerna tjelesna težina i tjelesna neaktivnost. – naglasila je Ivana Portolan Pajić, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo i članica Upravnog odbora Zaklade Hrvatska kuća srca.

Uz poštovanje novih smjernica o kardiopulmonalnom oživljavanju, Zaklada Hrvatska kuća srca podsjeća javnost i na besplatan online kalkulator kardiovaskularnog rizika jer se zna da su upravo kardiovaskularni bolesnici visokorizični za bolest COVID 19.

– Zaklada Hrvatska kuća srca u sklopu projekta Čuvari srca pokrenula je kalkulator kardiovaskularnog rizika koji s nekoliko koraka može ukazati građanima imaju li rizik od kardiovaskularnih bolesti. Posebna je prednost ovog kalkulatora što se sve može obaviti online, bez nepotrebnog izlaganja dodatnom riziku od novog koronavirusa i bolesti COVID-19. – izjavio je akademik Davor Miličić.