Pandemija je ostavila trajne posljedice na zdravlje mozga ove dobne skupine
Znanstvenici sugeriraju da ovo može biti posljedica pogoršanja različitih faktora tijekom pandemije, kao što su nedostatak fizičke aktivnosti, prekomjerno konzumiranje alkohola, osjećaj usamljenosti i depresija.
Znanstvenici sugeriraju da ovo može biti posljedica pogoršanja različitih faktora tijekom pandemije, kao što su nedostatak fizičke aktivnosti, prekomjerno konzumiranje alkohola, osjećaj usamljenosti i depresija.
Istraživanja su pokazala kako su restrikcije i zatvaranja tokom pandemije ostavila dugotrajne posljedice na zdravlje mozga osoba starijih od 50 godina. Rezultati istraživanja ukazuju na značajan pad kognitivnih sposobnosti i radnog pamćenja kod starijih osoba tijekom pandemije, bez obzira na to jesu li bili zaraženi COVID-19, prenosi Zimo.
Znanstvenici sugeriraju da ovo može biti posljedica pogoršanja različitih faktora tijekom pandemije, kao što su nedostatak fizičke aktivnosti, prekomjerno konzumiranje alkohola, osjećaj usamljenosti i depresija.
Dugotrajni učinci lockdownova i restrikcija
Tim istraživača je analizirao podatke prikupljene u razdoblju od ožujka 2019. do veljače 2020. te ih usporedio s podacima prikupljenim tijekom prve i druge godine pandemije.
Rezultati analize ukazuju na ubrzanje stope kognitivnog opadanja tijekom prve godine pandemije, pri čemu je to pogoršanje bilo izraženije kod osoba koje su već pokazivale naznake blagog kognitivnog opadanja prije pojave COVID-19.
Trend se nastavio i u drugoj godini pandemije, što sugerira da su lockdowni i druga ograničenja koja su bila na snazi tijekom 2020. i 2021. godine imala dugotrajne učinke na zdravlje mozga osoba starijih od 50 godina, čak i nakon završetka takvih ograničenja.