LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Otpor prema epidemiološkim mjerama

Sociolozi doznali koliko je antimaskera u Hrvatskoj – jesu li studenti među njima?

Rezultati istraživanja zagrebačkog sociologa Branka Ančića i zadarskog sociologija Dražena Cepića pokazuju da je u Hrvatskoj postotak antimaskera značajno manji nego se čini, odnosno da se radi tek o marginalnoj pojavnosti.

Rezultati istraživanja zagrebačkog sociologa Branka Ančića i zadarskog sociologija Dražena Cepića pokazuju da je u Hrvatskoj postotak antimaskera značajno manji nego se čini, odnosno da se radi tek o marginalnoj pojavnosti.

Sociolozi Branko Ančić s Instituta za društvena istraživanja i Dražen Cepić sa Sveučilišta u Zadru proveli su istraživanje Tko su antimaskeri u Hrvatskoj? Prilog istraživanju antimaskerske reakcije tijekom pandemije bolesti COVID-19 u Hrvatskoj. Doznali su da je u Hrvatskoj tek 13% antimaskera, od kojih 2,7% ne vjeruje u to da koronavirus postoji, piše Večernji list.

Pojavljuju se na prosvjedima, a djeluju i na društvenim mrežama

U Hrvatskoj su održana dva prosvjeda usmjerena protiv epidemioloških mjera pod nazivom Festival slobode, no, kako pišu sociolozi, radi se o puno širem fenomenu jer antimaskeri djeluju i na Facebooku – učlanjuju se u grupe, dijele objave, komentiraju ispod medijskih objava i slično. Međutim, članstvo u grupama i prosvjedi nisu glavni predmet ovog istraživanja, već stavovi vezani uz pandemiju koronavirusa koji su relevantni kada se govori o otporu prema epidemiološkim mjerama.

Studenti uglavnom nisu antimaskeri 

U ovim zemljama djeca su najsretnija: Hrvatska zauzela visoko mjesto na UNICEF-ovoj ljestvici


Istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Sociologija i prostor, provedeno je na uzorku od 1512 građana od kojih 87% smatra da je koronavirus opasan i da bi posljedice mogle biti kobne, dok 13% smatra da su mjere prestroge, a koronavirus ne smatra toliko opasnim.

Prema rezultatima istraživanja, od ukupnog broja ispitanih studenata i učenika, njih 92,5% nisu antimaskeri. Najviše antimaskera staro je od 30 do 39 godina, njih 23,7%, dok ih je u dobi od 17 do 29 ukupno 17,8%. Najmanje antimaskera staro je 65 i više godina (3,3%). Također, većina antimaskera u svojim kućama nema osobe koje spadaju u rizičnu skupinu, odnosno one stare 65 i više godina.

Što se tiče podjele prema regijama, situacija je manje-više jednaka. No, ako se govori o klasnoj pripadnosti antimaskera, ne uključujući umirovljenike, najviše ih je u radničkoj klasi (25,2%), zatim slijedi viša klasa (13,6%) te srednja klasa (11,9%). Uglavnom su to radno aktivni ljudi, a najviše ih je u skupini nezaposlenih (20%), zatim slijede zaposleni (18%) i opća populacija (13%).

Privatnici su češće antimaskeri od onih zaposlenih u javnom sektoru – 22,2% naspram 12,2%. Kod onih kojima su se prihodi smanjili ili su izgubili posao zbog pandemije taj je stav izraženiji.

Hrvatska proglašena jednom od najljepših zemalja na svijetu za vožnju automobilom


Ne vjeruju Stožeru, Vladi i medijima

Ako govorimo o političkoj pozadini antimaskera, najmanje ih je u HDZ-u, nešto više u strankama Pametno, Fokus, Stranci s imenom i prezimenom, dok prednjače oni koji su birači Mosta i Domovinskog pokreta.

Antimaskeri najviše zamjeraju Vladi i Stožeru zbog upravljanja krizom te medijima zbog objektivnosti pri izvještavanju o pandemiji. Malo više povjerenja imaju prema znanstvenicima koji tragaju za lijekom ili cjepivom te prema zdravstvenom sustavu u RH u pogledu upravljanja krizom.

Ovim istraživanjem nije se moglo potvrditi utječe li razina obrazovanja na sklonost teorijama zavjere:
– Iz prikazanih rezultata u ovom istraživanju, iako je antimaskerska reakcija, kao pandemijski društveni refleks u kojem se umanjuje opasnost virusa SARS-CoV-2 ili čak i negira te u kojem se nametnute epidemiološke mjere percipiraju kao pretjerane, prisutna u hrvatskom društvu, ona je manjinska društvena pojava. Iako se može steći dojam da je široko prisutna tijekom pandemije, podaci pokazuju kako se radi o marginalnoj pojavnosti, koja se, međutim, ne smije u pandemijskim uvjetima zanemarivati jer može imati negativne posljedice po zdravlje stanovništva. – zaključili su Ančić i Cepić.
FOTO: UNSPLASH