Priprema li fakultet mlade osobe s invaliditetom za izazove koji ih očekuju na tržištu rada?
Diskriminacija i neprilagodljivost poslodavaca problem su s kojim se osobe s invaliditetom susreću prilikom ulaska na tržište rada. Što znači za studente s invaliditetom i na koji način im se pruža podrška prilikom traženja zaposlenja na fakultetu, ali i van njega?
Diskriminacija i neprilagodljivost poslodavaca problem su s kojim se osobe s invaliditetom susreću prilikom ulaska na tržište rada. Što znači za studente s invaliditetom i na koji način im se pruža podrška prilikom traženja zaposlenja na fakultetu, ali i van njega?
Kad su u pitanju osobe s invaliditetom, statistika nije najpovoljnija. Prema Izvješću o aktivnostima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u području zapošljavanja osoba s invaliditetom za 2022. godinu, od 7196 nezaposlenih osoba s invaliditetom (6,1 posto od ukupne populacije nezaposlenih osoba) mladi u dobi od 20 do 24 godine čine 12 posto, dok mladi od 25–29 godina čine 11,2 posto.
Završenu srednju školu ima 5324 osoba s invaliditetom (74 posto), od čega je 3914 (54,4 posto) završilo srednju školu u trajanju do 3 godine, a 1410 (19,6 posto) srednju školu u trajanju od 4 i više godina. Od ukupnog broja nezaposlenih, osoba s invaliditetom (401 – 5,6 posto) ima više (180 osoba) ili visoko (221 osoba) obrazovanje.
Poslodavci kao izvor diskriminacije
Prepreku u pronalasku zaposlenja stvara i diskriminacija od strane poslodavaca. Prema Izvješću o radu Pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2022. godinu, ona nije rijetka pojava:
,,Često izneseno mišljenje članova komisija odražava negative stavove prema osobama koje imaju određene zdravstvene teškoće ili invaliditet imputirajući im nesposobnost kao opravdanje uskraćivanja jednakih mogućnosti i prilika za zapošljavanje i rad, nerijetko propitkujući opravdanost želje osobe s invaliditetom za uključivanjem u svijet rada.”
Što to znači za studente s invaliditetom koji se uključuju u svijet rada? Na fakultetima ne postoje kolegiji koji bi ih pripremili na izazove koji ih čekaju na tržištu rada, dok su sveučilišne službe namijenjene studentima s invaliditetom najviše fokusirane na pomoć i prilagodbu u nastavi.
VEZANO: Studenti i mladi s invaliditetom mogu potražiti podršku u ovoj grupi
U Zakonu o studentskom radu nisu obuhvaćeni, dok se u Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom studenti s invaliditetom spominju u članku 8., stavak 6 u kontekstu obveze kvotnog zapošljavanja koju je poslodavac dužan ispuniti.
Prepreka u pronalasku posla
Razgovarali smo sa studenticom novinarstva, Petrom (23), koja je krenula u potragu za poslom te se uključila u različite radionice i profesionalne orijentacije. Kako navodi, jedna od glavnih prepreka u pronalasku posla joj je strah.
,,Kao osoba rođena s invaliditetom, dosta vremena sam provodila s drugim takvim osobama i nažalost sam čula priče o nesusretljivim poslodavcima i neprilagođenim radnim mjestima. Primijetila sam da se posljednjih godina i u medijskom prostoru dosta priča o potrebama i pravilima osoba s invaliditetom, ali i sudjelovanjem u raznim projektima Udruge Zamisli da se i pojedini poslodavci brinu kako najbolje prilagoditi osoba s invaliditetom.” – objasnila je.
Na pitanje pruža li sveučilište ili studentski servis informacije o zapošljavanju osoba s invaliditetom, na primjer, popis poslodavaca s adekvatnim uvjetima, dobrom radnom atmosferom ili pristojnom satnicom, Petra je imala dobar primjer poboljšanja na sveučilištu.
,,Kada smo se moja prijateljica koja ima teži oblik invaliditeta i ja upisivale na fakultet toga nije bilo, ali s obzirom da je ona zahtijevala veću prilagodbu svega, nedavno sam na webu vidjela da su izradili brošuru o tome kako se prilagoditi osoba s invaliditetom.” – ispričala je.
Informiranje o pravima i mogućnostima zapošljavanja
Udruga Zamisli, koja se bavi promicanjem kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom, provodi projekt Podrškom do posla, koji ima za cilj informiranje osoba s invaliditetom o mogućnostima i pravima zapošljavanja te poticanje znanja, vještina i navika potrebnih za zapošljavanje i zadržavanje posla.
Neke od aktivnosti koje organiziraju radionice su o upravljanju vremenom, razvijanju komunikacijskih vještina i pisanju životopisa i motivacijskog pisma, ali i predavanja na temu zakonodavnih okvira radnog odnosa i prava, obveze i mogućnosti u okviru profesionalne rehabilitacije.
Iako na fakultetima nema konkretnih kolegija koji se bave zapošljavanjem i izazovima tržišta rada, različite udruge i savjetodavna tijela sveučilišta mogu pomoći u procesu zapošljavanja i uključivanju mladih osoba s invaliditetom u tržište rada, što je ujedno i ključ za stvaranje inkluzivnog i tolerantnog društva.
Projekt „Validitet je IN: inkluzivni pristup karijeri osoba s invaliditetom” provodi Centar za razvoj mladih u partnerstvu s Institutom za stručno usavršavanje mladih i Udrugom za medijsko komuniciranje i edukaciju, a uz financijsku potporu Grada Zagreba. Za ovaj je članak odgovoran isključivo Centar za razvoj mladih.
