Kolesar: "Student jest i treba biti u fokusu svih aktivnosti nadležnih institucija"
Karlo Kolesar, predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske, porazgovarao je s nama o planovima za daljnji rad Vijeća te o aktualnim studentskim i političkim temama.
Karlo Kolesar, predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske, porazgovarao je s nama o planovima za daljnji rad Vijeća te o aktualnim studentskim i političkim temama.
Vijeće studenata velelučilišta i visokih škola Republike Hrvatske u novu godinu ulazi sa starim Predsjedništvom. Karlo Kolesar ulazi tako u svoj drugi uzastopni mandat. Inače, Vijeće je predstavničko tijelo koje štiti interese preko 35 000 studenata iz cijele države. S Karlom Kolesarom porazgovarali smo o proteklom mandatu, ali i o planovima za budućnost. Također, dotakli smo se i aktualnih studentskih i političkih tema. Što kaže novi-stari predsjednik Vijeća, doznajte u intervjuu:
1. Nastavljate, dakle, s radom na čelu Vijeća studenata. Što mislite, zašto su odabrali baš Vas za predsjednika?
Vijeće nastavlja s radom kao i u dosadašnje tri godine rada. Smatram da je od reizbora Predsjedništva možda i važnija činjenica da je cijela struktura u smislu operativnih tijela i funkcija unutar Vijeća ostala ista. Voditelji Ureda pri Vijeću također su izabrani te je na taj način Vijeću osiguran jednako kvalitetan i sposoban tim ljudi kao i do sada. Vjerujem da su studenti veleučilišta i visokih škola te sami članovi Vijeća prepoznali uloženi trud i količinu angažmana dosadašnjeg vodstva Vijeća u sklopu svih aktivnosti i inicijativa. Mislim da je upravo bezkompromisan rad svih nas u Vijeću bio ključan razlog za reizbor vodstva.
2. Možete li se nakratko osvrnuti na prethodni mandat? Kojim se ostvarenjima najviše ponosite? Je li bilo nečeg što se moglo bolje učiniti? Je li bilo grešaka iz kojih ste nešto naučili?
U protekloj godini rada Vijeća bilo je više aktivnosti koje se mogu okarakterizirati kao krucijalne te primarrne, ali isto tako i iznimno zahtjevne. Inicijtiva za izmjenom stučnih naziva na specijalističkim diplomskim stručnim studijima zasigurno je, kao dugoročan proces u sklopu aktivnosti Vijeća studenata, jedna od najbitnih. Prva faza koja podrazumijeva osviještanje javnosti i dionika u resoru obrazovanja odnosno gospodarstva je postignuta. U sklopu inicijative dobili smo isključivo podršku kao povratnu informaciju svih partnera i institucija kojima je problematika, a nastavno i potreba za modifikacijom iste predstavljena. Nakon što se u MZOS-u uspostavi sustav i vodstvo, očekujemo nastavak na temelju inicijative i to u obliku definiranja konkretnih prijedloga za nove nazive koji će biti jednako konkurentni u RH i EU. Od aktivnosti kod kojih se moglo više, smatram da se u sklopu izrade novog Zakona o Studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama, proteklu godinu trebalo završiti na „stepenici“ više, odnosno ući u novu kalendarsku godinu s konkretnim draftom novoga zakona. No vjerujem da ćemo zajednički kao studentski predstavnici, a u suradnji s nadležnim ministarstvom, uspjeti do kraja prvog kvartala pripremiti načelni draft novoga zakona.
3. Na početku mandata kao glavni cilj ste postavili približavanje programa visokih učilišta potrebama tržišta rada. Koje ste poteze učinili na tom polju i što možemo očekivati u budućnosti?
Kod ove teme moram naglasiti kako je nama u Vijeću iznimno drago što možemo vidjeti da se sve više priča o nužnom usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada. U skladu s time vidimo da se provodi i kurikularna reforma te da sve više dionika u sustavu obrazovanja i gospodarstva smatra da je takav oblik usklađivanja neosporno potreban. Mi smo kao Vijeće potpisali sporazume o suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca, ministarstvom rada i mirovinskog sustava te Hrvatskom obrtničkom komorom. Upravo sada ćemo, na temelju revidiranja istih partnerstva, nastaviti s aktivnostima. Kao glavne poteze u budućnosti za cilj smo si postavili omogućiti studentima stručnih studija što više kvalitetnih stručnih praksi. U sljedećem periodu Vijeće će s poduzetnicima nastojati, kroz aktualne te nove sporazume, dogovoriti model kojim bi se omogućio veći broj praksi. Tržište rada uz sustav obrazovanja mora pripremati mlade ljude za onaj prvi najteži iskorak u poslovni svijet. Upravo stručne prakse vidimo kao jedan od alata u tom procesu.
4. Koje biste još ciljeve htjeli ostvariti u svom novom mandatu?
Primarno želimo nastaviti s već započetim aktivnostima. Naravno da uz već spomenute aktivnosti i inicijative planiramo nove projekte. Povezivanje s međunarodnim studentskim asocijacijama, organizacija poslovnih okupljanja alumnija studenata veleučilišta i viskoih škola te detaljno predstavljanje i prezentiranje važnosti visokog stručnog obrazovanja svim dionicima u gospodarstvu su samo neki od konkretnih projekata koje planiramo.
5. Jeste li zadovoljni načinom komunikacije s državnim institucijama, ponajprije Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta? Koje bi se stvari mogle poboljšati na tom polju?
Prostora za poboljšanje komunikacije uvijek ima te s tom premisom i nastavljamo graditi odnose s državnim institucijama. S Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta imamo zaista korektnu komunikaciju, no s druge strane, smatramo da se sve studenstke predstavnike treba konstantno sve više i intenzivnije uključivati u politike upravljanja i odlučivanja. Student jest, i treba biti, u fokusu svih aktivnosti nadležnih institucija. Vjerujemo da ćemo i nakon sastavljanja nove vlade imati jednako kvalitetan i partnerski odnos sa svima te se nadamo još i boljem.
6. Još uvijek traje mukotrpna postizborna sapunica. Što za Vijeće i studente znači ovakav rasplet i vjerojatna reorganizacija ministarstava?
Nažalost, taj neizbježni cjelokupni proces na neki način usporava velik dio aktivnosti studentskih predstavničkih tijela, a pogotovo su u fazi stagnacije one aktivnosti koje zahtijevaju uključivanje i poteze samoga vrha rukovodstvene piramide ministarstva i drugih institucija s kojima radimo i surađujemo. S druge strane, to isto tako znači da će nakon reorganizacije trebati poprilično „zasukati rukave“ i nastaviti raditi malo jačim intenzitetom. S naše strane mogu reći da jedva čekamo da nakon postizbornog definiranja ustroja u institucijama nastavimo raditi.
7. Obnova studentskih domova također je neizbježna tema ovih dana. Cijene se povećavaju, rekonstrukcija nije baš najbolje prošla, a Studentski zbor daje sve od sebe da zaštiti prava studenata. Jeste li spremni dati im podršku ako dođe do prosvjeda? Podržavate li ih u njihovim stavovima?
Smatramo kako do realne korekcije cijena može doći isključivo na temelju konkretnih financijskih pokazatelja poslovanja. Nužno je napraviti kratkoročnu i dugoročnu strategiju „poslovanja“ s obzirom na potencijalno povećanje cijena. Isto tako je bitno znati hoće li se sredstva (prihodi) koja se povećaju na temelju poskupljenja, investirati u studentski standard u sklopu studentskog centra. Renovacija studentskog smještaja ne može biti sama po sebi jedini razlog za povećanje cijena. Na temelju godišnjeg financijskog izvješča SC-a u Zagrebu potrebno je napraviti evaluaciju financija te planski definirati modele za korekcije cijena smještaja. Prosvjedi su jedan legitiman oblik izražavanja mišljenja, no nadam se da će se naći model koji će zadovoljiti studente i institucije. Mi smo tu da štitimo prava studenata te ćemo na temelju povratnih informacija naših studenata, ovisno o potrebi, i reagirati.
8. Smatrate li da su studenti dovoljno informirani o svemu tome i zainteresirani za sudjelovanje u društvenim i političkim zbivanjima? Ako nisu, kako to promijeniti?
Nažalost nisu dovoljno. I tu trebamo reći da je odgovornost obostrana. Određen dio studentske populacije je nedovoljno zainteresiran te ne postoji samoinicijativna potreba za uključivanjem i sudjelovanjem u društvenim i političkim zbivanjima. S druge strane, onom dijelu studentske populacije koji pokazuje jasnu želju za informacijama možda to nije dovoljno omogućeno. Upravo su studentska predstavnička tijela tu da kao produžena ruka pruže mogućnost uključivanja studenata u dnevna politička zbivanja.
