KAKO JE MOGUĆE: Četiri godine od potresa fakulteti neobnovljeni, na Pravu nije ni počela obnova

Nakon razornog potresa od 5,5 po Richteru, te niza manjih naknadnih potresa, koji su 2020. godine pogodili Zagreb, nisu neokrznuto prošli ni brojni fakulteti – koji su potom morali brzo reagirati, kako bi osigurali sigurnost i kontinuirano obrazovanje za tisuće studenata. U okviru tih napora, pokrenut je niz projekata obnove na ključnim institucijama, uključujući Fakultet političkih znanosti, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Akademiju likovnih umjetnosti, Medicinski fakultet, Arhitektonski i brojne druge.

Za realizaciju tih projekata osigurana su sredstva iz različitih izvora, uključujući Fond solidarnosti EU, kako bi se omogućila brza i efikasna sanacija zgrada te prilagodba novim sigurnosnim standardima. Ta ulaganja, ukupno vrijedna 2,14 milijardi kuna, trebala su omogućiti da se obnovljene zgrade ne samo vrate u prvobitno stanje nego i unaprijede, kako bi bolje služile potrebama studenata.

No, od potresa je prošlo nešto više od četiri godine, a iako su neki fakulteti u potpunosti obnovljeni, ostaje znatan broj onih koji se još bore s radovima. Do sada su obnovljene Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta, zgrada Fakulteta kemijskog inženjerstva koja je ujedno i dom geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Katolički-bogoslovni fakultet, Fakultet filozofije i religijskih znanost te tri zgrade Agronomskog fakulteta.

U nastavku vam donosimo najnovije informacije i trenutno stanje fakulteta koji su još uvijek u procesu obnove.
 

Službeni naručitelj poslova obnove, u ime sva tri fakulteta, jest Građevinski fakultet odnosno dekan Domagoj Damjanović. Dekan nas obavještava kako se radovi na obnovi glavne dvorišne zgrade AGG-a odvijaju očekivanim tempom uz manja odstupanja od terminskog plana.
 

„Grubi građevinski radovi na konstrukciji su praktički gotovi te se trenutno na zgradi odvijaju radovi na izvođenju novih slojeva podova, pregradnih zidova te radovi na strojarskim i elektroinstalacijama, a na nižim etažama već se odvijaju i soboslikarski radovi.” – kaže Damjanović.

Povratak u novoobnovljenu zgradu predviđa se za ljetni semestar 2024./2025. akademske godine, odnosno dekan navodi kako je realno očekivati kraj radova do kraja tekuće ili početka iduće kalendarske godine.
 

„Od poteškoća možemo navesti obavljanje djelatnosti sva tri Fakulteta na više lokacija što zahtjeva dodatni angažman naših djelatnika kako bi se studentima osiguralo nesmetano i redovno odvijanje nastavnog procesa te kako bi se zadržala najviša razina kvalitete nastavne, znanstvene i stručne djelatnosti.” – nastavio je dekan.

 

Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB)

 

Tihana Dimić, voditeljica Centra za podršku i razvoj karijere studenata, iz ureda dekana, navodi kako radovi na obnovi zgrade idu očekivanom dinamikom – posebno ako se uzme u obzir da takve zgrade, građene prije više od 60 godine, imaju ograničenu izvedbenu dokumentaciju.

Iako je prvotni plan završetka radova trebao biti krajem travnja, zbog neočekivanih okolnosti u vidu stanja konstrukcije, taj rok pomaknut je za kraj 2024. godine.  
 

„Nakon završetka radova i povratka robe i opreme FSB-a sa zamjenskih lokacija, studenti će se vratiti u zgrade na starim lokacijama, koje će tada biti potpuno obnovljene pa bi se moglo reći da će zgrade biti nove. Nastava će se odvijati u Tekstilprometu sve dok učionice u zgradama Fakulteta strojarstva i brodogradnje u potpunosti ne budu osposobljene za odvijanje nastave.” – navode iz uprave fakulteta.

 

 

Fakultet političkih znanosti (FPZG)

Studenti Fakulteta političkih znanosti trenutno nastavu imaju u Importanne galeriji, ali dekan Andrija Henjak kaže kako planiraju sljedeću akademsku godinu započeti u zgradi u Lepušićevoj. Odnosno, cilj im je da obnova zgrade fakulteta bude gotova već početkom kolovoza.

 

„Što se izazova i poteškoća tiče - oni su se razlikovali od faza do faza, ali recimo da je najveći izazov, koji nas stalno prati, to da se radi o rekonstrukciji zgrade iz 1950. koja nije bila namijenjena za fakultet nego za radničko prenoćiste i stanovanje.” – objašnjava dekan, ali dodaje kako je projektant napravio izuzetan posao u prenamijeni tog prostora.

 

Pravni fakultet

Možda je najgora situacija na Pravnom fakultetu. Dekan Ivan Koprić za početak navodi kako zgrada na Trgu Republike Hrvatske, koja se često i naziva zgradom Pravnog fakulteta, zapravo nije u njihovom vlasništvu, već je njezin vlasnik Sveučilište u Zagrebu, odnosno Rektorat. Pravni fakultet koristi dvije gornje etaže zgrade, dok je ostatak u posjedu Rektorata.
 

„Obnova te zgrade ni više od četiri godine poslije potresa, koji joj je u ožujku 2020. godine nanio ogromna oštećenja i narušio joj statiku, nije započela. Zbog toga Pravni fakultet trpi velike troškove iznajmljivanja prostora za nastavu, knjižnicu, informatičku dvoranu te radne sobe nastavnika i službi Fakulteta.” – kaže dekan.

„Po tome smo trenutačno vjerojatno u jedinstvenoj i najtežoj situaciji od svih fakulteta zagrebačkog Sveučilišta.” – ističe dekan.

Dekan navodi kako su sve četiri zgrade koje fakultet koristi stradale u potresu, te da su se u prvoj fazi provele hitne mjere sanacije kako bi se osigurala mogućnost održavanja nastave za studente, i to iz vlastitih sredstava. Dok je kasnije fakultet s Ministarstvom znanosti i obrazovanja sklopio ugovore o financiranju cjelovite obnove za zgrade na Trgu Republike Hrvatske 3, u Nazorovoj 51 i Ćirilometodskoj 4.

Na zgradi na Trgu Republike Hrvatske radovi su započeli u srpnju 2023. godine, te su u poodmakloj fazi, a završetak se očekuje krajem lipnja 2024. godine, odnosno useljenju se nadaju sredinom rujna 2024. godine. Na zgradi u Nazorovoj, izrada projektno-tehničke dokumentacije trajala je nešto duže zbog povijesnog istraživanja i dodatnih konzervatorskih zahtjeva pa se početak radova očekuje u lipnju 2024., uz predviđeno trajanje 18 mjeseci. Radovi na trećoj zgradi fakulteta, u Ćirilometodskoj ulici, mogli bi početi tijekom ljeta 2024. godine, a završiti u proljeće 2026. godine.

Kao glavne probleme u procesu obnove dekan navodi razliku između procijenjenih vrijednosti nabave za izvedbu radova, koje su stručnjaci izrađivali u okolnostima prije velikog rasta cijena radova i materijala, inflaciju, prelazak na euro, rat u Ukrajini.
 

„U ovom trenutku najveći su nam izazov pronalazak i cijena zamjenskih prostora, a posebno zamjenskih dvorana za održavanje nastave. Povezano s tim i organizacija rada i stalno mijenjanje rasporeda dvorana.” – naglašava dekan.