Na vratima trgovina natpisi o sniženjima i do 70%; kako ne ostati bez kune u džepu?

Da živimo u potrošačkom društvu tvrdnja je koju nerijetko čujemo, a koju, uzmemo li u obzir materijalizam koji mnogima od nas nije stran, nikako ne možemo negirati. Trenutačno zadovoljavanje kupovanjem potrebnih nam ili nepotrebnih stvari, htjeli mi to ili ne, uvuklo nam se u svakodnevicu i postalo sastavim dijelom životnog stila. U prilog tome idu i statistike koje za sobom ostavljaju sezonska sniženja, crni petci, blagdani i druge prave ili marketinški konstruirane prigode za trošenje kad nam trgovački centri vrve posjetiteljima s rukama punim vrećica i znatno praznijim džepovima.

Groznica zvana sniženja

Gužve u dućanima zbog prvog dana zimskih sniženja, prava sniženja kreću nakon 1. siječnja; Stigao Crni petak, imamo popis sniženja po dućanima i šoping centrima – medijski su naslovi kojima je svaki prosječni potrošač bombardiran tijekom čak nekoliko perioda u godini. Kako im se i začuditi kada osvijestimo da je, primjerice, Crni petak, premda izvorno američki proizvod, do te mjere zaživio u Hrvatskoj da su 23. studenog u pojedinim dućanima s odjećom redovi na blagajnama bili dugački od 20 do 50 metara, a da se naveliko pisalo o kolonama automobila od pola kilometra pred trgovačkim centrima.

Premda je prošlo podosta vremena, mnogi se od nas još nisu oporavili od predblagdanskog peglanja kartica kada su Hrvati, procjenjuje se, potrošili oko 13,5 milijardi kuna, što je milijardu više nego godinu ranije. Veliki je zamah uzelo i zimsko sniženje koje ukupno potraje oko dva mjeseca – gotovo do onog uskršnjeg. Odolijevanje velikim natpisima koji jasno daju do znanja da se raznovrsni artikli mogu kupiti po cijeni od 20 do čak 70% nižim cijenama, fiktivno ili ne, o čemu se učestalo diskutira, čini se da je nemoguća misija.

Sniženje – prava prilika ili opaka zamka?

Direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore još je 2016. godine isticala da se svaki treći proizvod proda na promociji i na akcijskoj cijeni, za što je pronašla uporište u provedenim analizama. Navodila je i da su potrošači postali osjetljiviji na cijenu, što nam govori da je ona jedna od ključnih stavki prilikom donošenja odluke o kupnji. Činjenica je to koju možemo promatrati iz dvije suprotne perspektive. S jedne strane, vrijeme sniženja može poslužiti za pametnu kupnju, odnosno može biti izvrsna prilika za kupnju svih onih potrepština za koje bismo inače izdvojili veće svote. No, uzmemo li u obzir da se u tom periodu najviše kupuje odjeća i obuća, da se Hrvati vole pohvaliti i dobrim mobitelom, postane nam jasno da im nije teško upasti u zamku i opasno probiti granice kupnje onog nužnoga.

Student u shopping ludilu

Potrošačka košarica prosječnog hrvatskog stanovnika vrlo je skromna, a kada se dotaknemo one prosječnog studenta dodatno ćemo je opustošiti. Uzmemo li u obzir da mu, prema provedenim izračunima portala Studentski.hr, mjesečni životni troškovi premašuju iznos od 2400 kuna mjesečno, a da mu državna stipendija (ako je uopće prima) pokriva tek polovinu tog iznosa, sa sigurnošću možemo reći da on nipošto ne smije upasti u zamku shopping ludila. Ipak, oko tog istog studenta lete brojke, brandovi, on također mahnito obilazi dućane i odnekud izvlači novčanice da bi na koncu za meni od 6,5 kn u menzi brojao posljednje žute kovanice. 

Kako od sniženja doista profitirati, i to uz pomoć aplikacija?

Unatoč opasnosti od uklizavanja u polje mahnite potrošnje za vrijeme sniženja, nije ga nužno izbjegavati, naprotiv! Važno je samo pametno kupovati, a pametna kupnja podrazumijeva prethodno planiranje.

Svaki bi potrošač, ponajprije student, trebao popisati ono što mu je potrebno i po te se artikle zaputiti kada su na sniženju kako bi doista uštedio. U tome mu može pomoći, recimo, besplatna aplikacija Cozi koja koristi kako kao podsjetnik za obavljanje zadataka, pa tako i za digitalne popise za kupovinu. Namijenjena je obiteljskom korištenju, što samo znači i moguće dodatno savjetovanje prije kupnje. Nagrađivanje pokojom sitnicom također nije opasno ako budžet s kojim student raspolaže cijenu te sitnice može i podnijeti. Svoje mjesečne troškove vrlo lako može pratiti koristeći neku od besplatnih aplikacija koje su mu na raspolaganju. Iz niza izdvajamo Spending Tracker u koji se unose svi prihodi, ali i troškovi po kategorijama, poput hrane, prijevoza, odjeće i sl, a koji uočljivo pokazuje je li potrošač nešto uštedio i može li si dozvoliti još jednu potrošnju. Naravno, stanje bankovnog računa još je važniji segment; za provjeriti jesu li roditelji uplatili koju stotku osvijestivši da bi njihovo dijete trebalo ugrabiti neku krpicu na sniženju – danas je dovoljno samo par klikova zahvaljujući m-bankingu. Ponajviše zbog preglednosti i funkcionalnosti izdvajamo novu OTP m-banking aplikaciju.