Sve veća razlika u pristupu mirovinskoj štednji između skandinavskih i hrvatskih mladih pokazuje koliko mentalitet i financijska pismenost utječu na pripremu za budućnost.

Ovako su mladi odgovorili na pitanje koji bi trebali biti prioriteti Europske unije u sljedećih pet godina.

Većina zaposlenih u privatnom i državnom sektoru, kao i oni koji su radili preko studentskog ugovora, ne moraju podnositi prijavu.

Mladi rođeni krajem 90-ih i početkom 2000-ih suočavaju se s teškom ekonomskom situacijom.

Društvo sve više gubi dodir sa stvarnošću u ime „tolerancije”, dok se očekuje da podržimo svaku ideju, ma koliko bila iracionalna. Od djece koja se identificiraju kao životinje, do brisanja bioloških činjenica, woke ideologija ne rješava probleme mladih – već ih produbljuje. A odgovorni su i roditelji i društvo u cijelosti.

Istraživanje pokazuje da su mladi u Hrvatskoj suočeni s pesimizmom zbog nedostatka prilika i visokog stupnja korupcije, ali istovremeno izražavaju snažnu želju za promjenom i boljom budućnošću. Većina mladih razmatra iseljavanje, dok oni koji ostaju traže transparentniji sustav i više podrške za ostvarenje svojih potencijala.

Jedan on najčešćih novogodišnjih ciljeva je ušteda novca, a mi vam donosimo nekoliko načina da ga lakše ostvarite.

U nastojanju zapošljavanja većeg broja mladih Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) nastavlja s mjerama za zapošljavanje, kako bi olakšali i poslodavcima i radnicima.

Rezultati studije ukazuju na potrebu za strateškim politikama koje će omogućiti socioekonomsku sigurnost mladih, kvalitetnije obrazovanje i bolje prilike za zapošljavanje.

Unatoč tome što je sučeljavanje trajalo više od 90 minuta, izravnih rasprava o obrazovanju, studentskom standardu ili politikama za mlade u Hrvatskoj nije bilo.