Instagram – sinonim za toksičnu projekciju stvarnosti

Živimo u tužnim vremenima sretnih fotografija – citat koji me prije nekoliko tjedana potaknuo na ukazivanje sve prisutnijeg društveno-zdravstvenog problema koji poput virusa vreba na zaslonu gotovo svačijeg mobilnog uređaja. Generalno, svaka društvena mreža ima svoje prednosti i mane, no čini mi se kako u slučaju Instagrama, često zamaskirane u glamur i luksuz, vrebaju brojne opasnosti. 

Možda će poneki čitatelj zaključiti kako sam previše licemjeran, budući da i sam svakodnevno koristim Instagram te na njemu, prema dostupnoj statistici, dnevno provedem nešto više od sat vremena. U svoju obranu mogu reći da sam tek nedavno, otprilike kada se i rodila ideja za ovaj tekst, shvatio kako moje mahinalno skrolanje prerasta u sve izraženiji strah od propuštanja, poznat kao tzv. FOMO poremećaj (eng. Fear of Missing Out). Odmah ću naglasiti kako još nisam sakupio snage učiniti radikalan korak – ukloniti aplikaciju s mog uređaja. To kod mene budi još veći strah; jesam li već zaražen bolestima koje vrebaju na Instagramu ili se samo pribojavam čudnih pogleda pripadnika generacije Z i reakcije tipa: ti stvarno ne koristiš Instagram!?

Mišljenja sam da upravo ova dobro skrivena tajna, algoritam društvenih mreža, ponajviše negativno utječe na korisnike. Glavnu dužnost koncepta algoritma predstavlja zadržavanje, odnosno, kroz algoritam, društvene mreže nastoje korisnike što duže zadržati prikovanima za ekran. Sigurno vam se nekada dogodilo da nakon pretraživanja određenog sadržaja na internetu, taj isti ili sličan sadržaj pronađete u promooglasima na društvenim mrežama.

Anksioznost i depresija, posebice kod labilnih osoba, mogu se javiti uslijed primisli pa svi imaju bolji život od mene. Ponovno ne želim biti licemjeran pa ću reći kako sam i sam sebe uhvatio u trenutku zavisti. No, ako zastanete i promislite na sekundu, shvatit ćete da je Instagram mjesto čiste projekcije stvarnosti. Po prirodi ljudi uživaju u pažnji i divljenju, stoga će nastojati sebe prikazati u što glamuroznijem trenutku. Društvena logika nalaže da gotovo nitko sebe i svoju okolinu ne želi predstaviti u trenucima tuge i nezadovoljstva. Fiktivna savršenost Instagrama još je jedan ogroman problem, a taj fenomen najbolje je objasnila Laci Green, popularna američka jutuberica.

Dakle, fotografije i drugi sadržaji Instagrama često su servirani na manipulativan način, a autori takvih sadržaja vrlo često nesvjesno kreiraju općeprihvaćene, ali pogrešne standarde. Niša osobno protiv njih, ali pojava kulture influencera samo je pogoršala situaciju. Oglašivači, koristeći financijska sredstva, figurativno rečeno tjeraju influencere na promoviranje kulture savršenstva.

Da se ne bi sve svelo na pusto trabunjanje pomalo isfrustriranog autora teksta (mene), u nastavku slijedi znanstveni dokaz.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Bathu proveli su istraživanje na 154 osobe koje aktivno i svakodnevno koriste društvene mreže, između ostalog i Instagram. Ispitanici su bili podijeljeni u dvije skupine, jedan dio je nastavio koristiti Facebook i Instagram, dok se drugi dio u potpunosti izolirao od utjecaja društvenih mreža. 

U samo tjedan dana kod onih koji nisu koristili društvene mreže zabilježen je porast prisutnosti dobrog raspoloženja. Konkretno, raspoloženje se u prosjeku popelo s 46 bodova na 55,93 boda na Warwick-Edinburgh ljestvici (specijalizirana ljestvica za praćenje mentalnih dobrobiti). Također, zabilježen je i pad osjećaja tjeskobe – sa 6,92 na 5,94.

Poboljšanja naprvu možda ne djeluju previše drastično, no valja uzeti u obzir činjenicu da je izoliranost trajala svega tjedan dana. Stoga, jasno se može zaključiti kako bi duža pauza utjecala na još bolje rezultate.

Hipoteza je postavljena i što dalje? Samo razmišljanje o tom problemu predstavlja veliki korak naprijed. Samosvjesnost je u ovom slučaju najbolja prevencija jer, nitko na vas, pa čak niti kompleksan Instagram algoritam, ne može utjecati ako ste svjesni iskrivljene slike stvarnosti. Na samom kraju, taj bih problem usporedio s konzumacijom brze hrane. Popularni junk food konzumiramo, iako smo upoznati s njegovim negativnim utjecajem na zdravlje. Slično je i s društvenim mrežama, u ovom slučaju s Instagram aplikacijom. Konzumirajte ga umjereno, budite svjesni opasnosti i ne dopustite sebi pad pod njegov utjecaj. 

*Ova kolumna je stav autora i nema nikakve veze sa stajalištem redakcije portala Studentski.hr