Tko je bila prava Sally Bowles – žena iza lika

Sally Bowles je fiktivni lik koji je proizišao iz pera englesko-američkog pisca Christophera Isherwooda, a koju predstavljamo u današnjem članku u seriji Petak za znatiželjne. Njezina prva pojava zabilježena je u noveli pod imenom Sally Bowles iz 1937, no priču o njoj ponovno je objavio 1939. u romanu Goodbye to Berlin. Zatim se pojavljivala u mnogim djelima, poput predstave I Am Camera Johna van Droutena iz 1955. i istoimenog filma koji je objavljen iste godine te mjuzikla Cabaret, adaptacije koja je na pozornicu postavljena 1966. No, najpoznatija adaptacija svakako je nezaobilazan film Cabaret redatelja Boba Fossea iz 1972. – utjelovila ju je legendarna Liza Minnelli koja je za tu ulogu osvojila i Oscara. 

Ne može se poreći kako lik Sally Bowles svojom nesputanom energijom, ambicijom i zaraznom voljom za životom privlači pažnju umjetnika i publike već dugi niz desetljeća. Pri tome je lako naslutiti kako je Isherwood svoju inspiraciju za nju pronašao u stvarnoj ženi – 20-godišnjoj Britanki Jean Ross čiji je život još nevjerojatniji od života fiktivnog lika koji je nadahnula.

Jean Iris Rose Cockburn odrasla je u luksuznom Maisonu Ballassiano u tadašnjemu britanskom protektoratu Aleksandriji, današnjem Egiptu. Otac joj je bio bogati industrijalac koji se bavio trgovinom pamuka. Kao djevojčica poslana je u internat u Britaniji, no čini se da joj ta škola nikako nije odgovarala. Sa šesnaest godina pravila se da je trudna kako bi je izbacili. Nakon toga kratko se obrazovala na prestižnoj londonskoj dramskoj akademiji RADA. Tijekom boravka u Londonu uspjela je dobiti i malu ulogu u niskobudžetnoj komediji iz 1930. When Sailors Leave Home.

Godine 1931. tada dvadesetogodišnja Ross odlučila je otići u Berlin kako bi ostvarila svoje ambicije o glumačkoj karijeri, no njezini snovi bili su kratkoga vijeka. Ondje je zarađivala kao model za magazine i kabaretska pjevačica, piše Exberliner. U tamošnjim je klubovima upoznala Isherwooda, nakon čega su postali iznimno bliski. Prema njegovim memoarima izdanima 1976. dijelili su bratsko-sestrinsku vezu, a neko su vrijeme i živjeli zajedno. Ona pak to vrijeme opisuje kao veselo i slobodno doba otpora buržoaziji i normama starijih generacija.

Nažalost, dani boemskog i nesputanog Berlina bili su odbrojani. Nacisti su ubrzano prikupljali političku moć, a 1933. Hitler postaje njemačkim kancelarom. Tijekom puča kojim je preuzeo vlast u ožujku 1933, Ross je bila na odmoru u Britaniji nakon pobačaja koji ju je gotovo stajao života. Odlučila je da se neće vratiti u Njemačku, a nekoliko mjeseci kasnije jednaku odluku donio je i Isherwood.

Moglo bi se reći kako Rossin život poprilično nalikuje na život Sally Bowles, no dublji pogled brzo će raspršiti tu iluziju. Naime, ubrzo nakon povratka u Britaniju pridružila se Komunističkoj partiji u Chelseaju čijom je članicom ostala do kraja života. Godine 1934. upoznala je svojeg dugogodišnjeg partnera i ljubavnika, britanskog novinara Clauda Cockburna, koji ju je ohrabrivao na pisanje o politici, što je objeručke prihvatila. Na početku Španjolskog građanskog rata bila je dopisnica iz Madrida za britanske novine The Daily Express i The Daily Worker, a ponekad je predavala i zadatke pod Cockburnovim imenom dok se on borio u ratu na republikanskoj strani.

Ross je postala neumorna politička aktivistica pišući protiv fašizma tijekom 30-ih te podržavajući nuklearno razoružavanje i borbu protiv rata u Vijetnamu tijekom 50-ih i 60-ih godina. Svojim znanjem njemačkog jezika pomogla je i mnogim njemačkim i austrijskim umjetnicima, osobito redateljima, koji su pobjegli od nacizma.

No, čini se kako je Sally Bowles zasjenila sva stvarna postignuća u životu Jean Ross. Kako je rekla njezina kći, autorica i odvjetnica Sarah Caudwell, nikada joj se nije sviđao njezin prikaz u romanu Goodbye to Berlin, niti je osjećala ikakvu povezanost s likom. Dapače, Sallyna politička indiferentnost prema nadiranju nacizma bila je za nju izvor srama tijekom cijelog života. Priča o tome kako je Caudwell svim novinarima koji su zvonili na njihova vrata govorila: Želite s mojom majkom razgovarati o seksu? Ona s vama želi razgovarati o politici jasno ilustrira stav koji je Ross imala prema liku koji je pomogla oblikovati.