Kroflin: sveučilišta i veleučilišta nisu osnivana zbog studenata već zbog političkih ciljeva

Dok Hrvatska bilježi rekordne brojke imigranata izvan Europske unije, istovremeno se nalazi pri dnu ljestvice po broju stranih studenata i istraživača koji biraju naše visoko obrazovanje. Tijekom 2023. godine u Hrvatsku je iz trećih zemalja došlo tek 452 studenta i istraživača. U odnosu na trendove unutar Europske unije, riječ je o zabrinjavajuće niskoj brojci, piše Večernji list.

Za Matiju Kroflina, glavnog tajnika Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, uzroci su višeslojni, a problemi duboki i dugotrajni.

„U Hrvatsku dolaze najniže kvalificirani strani radnici. To govori da nam u strukturi gospodarstva nešto ne štima. 
A to što nam dolazi malo stranih studenata govori pak o slabijoj prepoznatljivosti našeg obrazovanja”, ističe Kroflin.

Prema njegovim riječima, uloga visokog obrazovanja u Hrvatskoj godinama je bila podređena politici. Mnogi visokoškolski programi i ustanove osnivani su ne zbog stvarnih potreba tržišta ili studenata, već kao pokušaj demografskog i političkog održavanja pojedinih regija.

„Visoka učilišta često su se razvijala da bi se spasili neki krajevi Hrvatske. Nismo se fokusirali na kvalitetu, već su se sveučilišta i veleučilišta osnivali gdje je to politici odgovaralo. Tako su se rasipali ionako oskudni resursi obrazovanja i znanosti”, upozorava Kroflin.

Poseban problem predstavljaju veleučilišta koja su, tvrdi, često služila kao baza za zapošljavanje politički podobnih kadrova.

„Imamo kroničan problem veleučilišta jer su se ista kod nas često osnivala iz političkih razloga, a onda i služila za zapošljavanje političkih kadrova. To ne znači da su sva veleučilišta loša, no sasvim je sigurno da neka veleučilišta ne nude adekvatnu kvalitetu obrazovanja, ali se održavaju pritiskom lokalnih čelnika iz vladajućih struktura. Zbog takve situacije naše Ministarstvo i ministar Fuchs neće se s tim problemom uhvatiti u koštac. Sljedeći su problem mala sveučilišta koja u ovom trenutku imaju problem s popunjavanjem upisnih kvota jer su osnivana neracionalno i neplanski”, dodaje.

Istovremeno, Hrvatska bilježi pad broja učenika, što se automatski odražava i na manji broj studenata. Tijekom posljednjeg desetljeća  školama je nedostajalo gotovo 61 tisuća učenika. Ipak, broj novih studijskih programa ne opada, a dupliciranje istih sadržaja na više sveučilišta – pa čak i unutar istih – dodatno narušava učinkovitost sustava.

Sindikat, ističe Kroflin, pokušava ponuditi rješenja kroz granski kolektivni ugovor, s ciljem bolje raspodjele ljudskih resursa na sveučilištima i veleučilištima. No, iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, kako kaže, za to ne pokazuju dovoljno sluha.

„Sustavom visokog obrazovanja i znanosti moramo početi upravljati u interesu građana, a ne partikularnih stranačkih interesa HDZ-a ili nekih uskih, ali moćnih skupina unutar naših sveučilišta”, poručuje.

Poseban izazov predstavlja i sve izraženiji odlazak mladih iz Hrvatske. Kroflin naglašava da s njima odlaze i čitave buduće obitelji, a političari rijetko gledaju dalje od vlastitog četverogodišnjeg mandata.

„Da biste mlade zadržali, morate im osigurati bolje plaće, omogućiti povoljniju nekretninu ili najam, treba imati i razvijene institucije, a mi muku mučimo s vrtićima gdje nedostaje stručnih odgajatelja, povjerenje u pravosuđe je izrazito nisko, zdravstveni sustav neefikasan... Kao društvo imamo toliko problema da ne možemo parirati zemljama samo nekoliko stotina kilometara dalje od nas”, zaključuje.

Kombinacija demografskih, političkih i strukturnih slabosti obrazovnog sustava, prema Sindikatu, ostavlja Hrvatsku na začelju Europske unije – kako po pitanju obrazovne kvalitete, tako i po privlačnosti za mlade talente.