LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Zimske radosti ili pak muke

Sedam mitova o hladnom vremenu u koje ne biste smjeli vjerovati

Zimsko je doba osjetljivo razdoblje godine u kojemu se podsvjesno pribojavamo bolesti te se motamo u deke, kapute, kape i šalove. Takvi su postupci često uvjetovani raznim činjenicama o zimskim bolestima u koje su nas naši roditelji i bližnji skloni uvjeravati, često ni sami ne sluteći da su to o čemu oni govore zapravo samo mitovi.

Zimsko je doba osjetljivo razdoblje godine u kojemu se podsvjesno pribojavamo bolesti te se motamo u deke, kapute, kape i šalove. Takvi su postupci često uvjetovani raznim činjenicama o zimskim bolestima u koje su nas naši roditelji i bližnji skloni uvjeravati, često ni sami ne sluteći da su to o čemu oni govore zapravo samo mitovi.

Većina je ljudi danas sklona vjerovati različitim mitovima utemeljenima na pomalo staromodnim idejama kako se tijekom zime čovjek može češće razboljeti zbog izlaska s mokrom kosom, ili kako se može jednostavno smrznuti ako na sebe ne stavi dovoljno slojeva tople odjeće. Međutim, znanstveno je dokazano da provođenje vremena na svježem i nešto hladnijem zraku (naše bake bi to nazvale smrzavanjem: Dijete moje, ti ćeš se smrznuti”) čak ponekad može pomoći našemu zdravlju te ojačati naš imunitet. Sat vremena lagane šetnje po gradu razgledavajući aktualne zimske događaje u gradovima, kao što su adventi, može itekako koristiti cjelokupnom organizmu.

Mitovi navedeni u uvodnoj rečenici često se temelje na ustvari vrlo logičnim činjenicama ili na opažanjima koja sa sobom nose svoje uzroke i posljedice, ali u svojoj su suštini posljedica drugih čimbenika. Samo zato što ovakvi mitovi posjeduju dugu tradiciju među ljudima, ne znači i to da se njih treba striktno držati te im slijepo vjerovati, kao ni to da su oni utemeljeni na ispravnim stajalištima. Ovakvi mitovi često zahtijevaju puno dublji uvid u njih te svojevrsno istraživanje, stoga smo izdvojili sedam najpopularnijih zimskih mitova koje ste vjerojatno već čuli od svoje bake, djeda ili zabrinute majke.

1. Kišno i hladno vrijeme uzrokuje bol u zglobovima

Već godinama u našem društvu vlada ideja tzv. osjećaja u vašim kostima, odnosno osjećaja da će pasti kiša ako vas zaboli zglob. Kosti su se, međutim, pokazale kao daleko manje osjetljivima na vanjske temperature nego što smo mislili. Istraživanje s Harvarda provedeno ove godine dokazalo je da zapravo nema vidljive stavke u dolasku kiše i hladnoće koja bi mogla utjecati na bol u zglobovima, a njegovi su rezultati prilično sveobuhvatni – dolaze iz ankete koja je provedena na 11 milijuna ljudi diljem Amerike. Iako, ako osjetite da vas zglob zaboli upravo na promjenu vremena, to bi moglo značiti da je došlo do sitnih promjena u unutarnjem protoku krvi, budući da se živci stišću tijekom hladnijega vremena te mogu uzrokovati više boli u zglobovima. Kako bi vjerojatno rekli naši liječnici te studenti medicine ili biologije, to je posve prirodno i ne bi vas trebalo zabrinjavati. 

2. Hladna temperatura uzrokuje bolesti

Samo zato što su određene bolesti prisutne u hladnijem vremenu ne znači da ih je hladno vrijeme uzrokovalo. Ovdje se treba fokusirati na niz drugih faktora koji utječu na razvoj bolesti, kao što su niža vlaga zraka u zagrijavanim prostorijama te blizak kontakt s ljudima u prostorijama koje nisu dovoljno prozračene. Ovakvi čimbenici zapravo pomažu te olakšavaju virusima ulazak u dišne puteve, s obzirom na to da se u njima još neko vrijeme zadržava topao zrak koji ste udisali te virusima omogućuje pogodne uvjete za preživljavanje.

3. Nemoj izlaziti mokre glave

Mnogi su od nas čuli da se većina topline iz tijela izgubi upravo ako ne zaštitite glavu kapom ili, još gore, ako iziđete van mokre kose. Možda ćete se iznenaditi kada saznate da to zapravo nije istina jer i ako, recimo, ne stavite rukavice, također postoji mogućnost da ćete većinu topline izgubiti upravo kroz ruke. Porijeklo ove teorije potiče još iz tzv. Američkog vodiča za opstanak iz 1970-ih, ali znanstvenici su 2008. u potpunosti opovrgnuli tu teoriju.

FOTO: Pixabay

4. Jak vjetar uzrokuje smrzavanje vašega tijela

Ako se budete našli na jakom i hladnom vjetru, to ne mora nužno značiti da ćete se smrznuti. Ipak, sama brzina vjetra mogla bi ostaviti određeni utjecaj na vaš imunitet. Vodeći se objašnjenjem Nacionalne zaklade šuma, vjetar povećane brzine u određenoj mjeri snižava temperaturu vaše nezaštićene kože. Stavka koja je mit jest ta da hladan vjetar može uzrokovati ozebline, ali istina je da on samo povećava brzinu izgubljene topline i zapravo ne smanjuje temperaturu kože ispod temperature okoline.

5. Alkoholna će vas pića ugrijati

Ući u neki dobar pub i odmah naručiti čašu kuhanoga vina da vas zagrije? Možda se čini kao vrlo logično rješenje, ali ono je u potpunoj suprotnosti s istinom. Općenito gledajući, konzumacija alkohola uopće ne zagrijava tijelo. Alkohol tijelu daje samo osjećaj topline jer uzrokuje da krv iz vaših vitalnih organa pobjegne na površinu kože, pa zbog toga imate osjećaj da ste se ugrijali. Ono što se događa jest upravo suprotno: temperatura vašega tijela znatno opada.

FOTO: Pixabay

6. Nema kupanja u kadi tijekom zime

Ovaj je mit vjerojatno proizašao iz ideje o naglim promjenama temperature i o tome kako one mogu naškoditi vašemu zdravlju te, ako im se budete previše izlagali, često mogu dovesti čak i do kobnih posljedica. Naravno, ne trebate odmah čim se vratite kući nakon romantičnog grudanja s partnerom ili cimerom na -10 stupnjeva uskočiti u kadu punu vruće vode. Nakon što se malo zagrijete čak je i poželjno opustiti se u toploj kupki, posebice tijekom zime. Poznato je da su kupke svojevrstan sinonim za opuštanje i kvalitetno provođenje vremena sa samim sobom, a osim toga – one povoljno djeluju i na živčani sustav, opuštanje mišića te detoksikaciju, odnosno uklanjanje štetnih tvari iz organizma što je posebno važno upravo zimi.

7. Ljetni toplinski val puno je štetniji od zimske hladnoće

Prema različitim ste informacijama iz medija već mogli stvoriti dojam da je daleko opasnije doživjeti toplinski val nego se smrznuti. Istraživanje The Lanceta iz 2015. godine pokazalo je da je ta činjenica netočna na način da se detaljno proučilo uzroke smrti kod 74 milijuna ljudi između 1985. i 2012. godine u 13 zemalja širom svijeta, uključujući i SAD. Sudeći prema temperaturnim varijacijama, 7,71% proučavanih smrtnih slučajeva bilo je vezano uz temperaturu, a čak je 7,29% vezano uz onu hladniju. Hladno je razdoblje, čini se, ipak puno smrtonosnije od onih toplih. Međutim, ono što je pozitivno u svemu tome jest činjenica da barem tijekom zime ne morate razmišljati o tome kako izgledate u bikiniju!

FOTO: PIXABAY