Rad preko učeničkog servisa – evo koja su prava, uvjeti i kada se učlaniti u studentski servis

Rad učenika preko učeničkog servisa definiran je, između ostaloga, Pravilnikom o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem, pa prema članku 2., stavku 4. Pravilnika srednjoškolske ustanove, pod kojima se podrazumijevaju škole i učenički domovi, mogu obavljati poslove posredovanja za povremeni rad svojih redovnih učenika u zemlji, a iznimno i za redovne učenike drugih srednjoškolskih ustanova sa sjedištem u istoj županiji, na temelju pisanog sporazuma koji su dužne dostaviti ministarstvu nadležnom za rad.
 

---

VEZANO: Sve što trebaš znati o prijavi na prvi posao

---

U članku 9. Pravilnika, u dijelu Posredovanje za povremeni rad učenika stoji da je obavljanje poslova posredovanja za povremeni rad redovitih učenika srednjoškolskih ustanova dozvoljeno isključivo za vrijeme zimskog, proljetnog i ljetnog odmora. Nadalje, za posredovanje za rad maloljetnog redovnog učenika srednjoškolske ustanove moraju imati pisanu suglasnost njegovog zakonskog zastupnika ili skrbnika, a za učenika mlađeg od 15 godina i pisanu suglasnost nadležnog inspektora.

Broj sati koje učenik smije odraditi i pravo na odmor

Kada učenik želi raditi preko servisa sklapa se Ugovor o povremenom radu redovnog učenika prema kojemu puno radno vrijeme učenika ne smije biti duže od 7 sati dnevno i 35 sati tjedno, osim uz iznimku kada je učenik navršio 15 godina pa može raditi 8, odnosno 40 sati. 

Maloljetni radnik ima pravo na pauzu od najmanje 30 minuta kada radi više od 4 sata i 30 minuta, odnosno ima pravo na odmor od najmanje 14 neprekinutih sati ako je radio dva dana uzastopno. Prema članku 15. Pravilnika, zabranjen je rad maloljetnog redovnog učenika u razdoblju između 20 sati uvečer i 6 sati ujutro.

Doprinosi u slučaju ozljede, isplata zarade i naknada na zaradu

Učeniku se plaća isplaćuje u roku od 15 dana nakon obavljenog posla te ima pravo na doprinose za slučaj ozljede na radu, kao i na druge doprinose propisane prema posebnim propisima, što je definirano člankom 17, iako se na stranicama srednjih škola češće navodi rok od 8 dana. Osim toga, srednjoškolske ustanove mogu uzeti naknadu na ukupnu zaradu učenika u iznosu ne većem od 10% te se ona mora iskoristiti isključivo u svrhu poboljšanja učeničkog standarda.

Koje poslove maloljetnici ne smiju obavljati?

Prema Pravilniku o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik, on mora biti zaštićen od svih posebnih opasnosti za njegovu sigurnost, zdravlje i razvoj koje su posljedica nedostatka iskustva, nedostatka svijesti o postojećim ili mogućim opasnostima ili činjenice da još uvijek nisu u potpunosti psihofizički zreli. Ne smije raditi ni poslove koji su iznad njegovih psihičkih ili fizičkih aktivnosti.

Osim navedenoga, maloljetnik zbog zaštite ćudoređa ne smije raditi na poslovima u kockarnicama, salonima igre na sreću, diskoklubovima, noćnim barovima i klubovima te drugim sličnim poslovima.

Ostali bitni uvjeti

Na stranicama učeničkih servisa kao ostali uvjeti vezani uz povremeni rad redovnih učenika uglavnom se navode sljedeće stavke:

Dio ustanova koje su servisi za zapošljavanje studenata u svim županijama možete pronaći na poveznici, ali najbolje ćete znati je li vaša škola ustanova koja pruža tu uslugu ako upitate nekoga od voditelja s obzirom na to da na popisu nisu navedene baš sve ustanove.

Učlanjenje u studentski servis dobar je potez – evo i kada to možete napraviti

Učenici koji su završili srednjoškolsko obrazovanje te su u postupku upisa na fakultet također se mogu učlaniti u studentski servis. Prilikom učlanjivanja najčešće, a ovisno o studentskom centru, trebaju priložiti uvjerenje ili svjedodžbu o završnom razredu za tekuću školsku godinu, dokaz o pristupanju državnoj maturi, osobnu iskaznicu, predočiti OIB, donijeti fotografije, priložiti IBAN osobnog žiroračuna te ispuniti obrazac za učlanjenje.

Za razliku od učeničke, studentska satnica propisana je Zakonom o obavljanju studentskih poslova prema kojemu se trenutna satnica izračunava tako što se minimalna plaća u Hrvatskoj dijeli sa 160. Trenutna je minimalna studentska satnica 25,39 kuna i nižu od te nitko vam ne smije ponuditi ili isplatiti. Također, za razliku od učeničkog rada, kao studenti možete raditi cijele godine, a ne samo za vrijeme praznika, možete raditi u noćnim klubovima, kladionicama, raditi u noćnim smjenama, imate propisano uvećanu plaću vikendom, praznicima i blagdanima i slično. 

Detalje studentskog rada možete pročitati u Zakonu.