Pozitivni učinci pauziranja od svijeta društvenih mreža
Online revolucija u svijetu komuniciranja donijela je znatna olakšanja te je obogatila mogućnost izražavanja preko interneta. Ipak, prekomjernim boravkom u svijetu društvenih mreža zaostajemo u mnogim drugim područjima života. Pauzom od Facebooka, Instagrama i drugih mreža doći ćemo do poboljšanja.
Online revolucija u svijetu komuniciranja donijela je znatna olakšanja te je obogatila mogućnost izražavanja preko interneta. Ipak, prekomjernim boravkom u svijetu društvenih mreža zaostajemo u mnogim drugim područjima života. Pauzom od Facebooka, Instagrama i drugih mreža doći ćemo do poboljšanja.
Teško je pronaći nekoga tko je u potpunosti odcijepljen od društvenih mreža. Mnogi od nas mogu pronaći profile roditelja, pa čak baka i djedova, na Facebooku. Njihova je ogromna prednost olakšana i bogatija komunikacija s ljudima koji nisu u našoj neposrednoj blizini. Ipak, ta korist sa sobom povlači i negativne navike koje mogu uzrokovati veću usamljenost u stvarnom svijetu, kao i opadanje sposobnosti potrebnih za interakcije licem u lice. Kako bi se to izbjeglo, vrijedi ograničiti vrijeme provedeno tipkajući i zureći u ekrane na samo nužne aktivnosti, a za sve one kronične ovisnike najbolje je odlogirati se u potpunosti na duži period, primjerice od nekoliko tjedana. Oni koji učine ovo primijetit će napredak na nekoliko razina.
Poboljšanje mentalnog zdravlja
Većina nas na vlastitim profilima nismo isti oni koji smo u stvarnom svijetu. Na slikama koje objavljujemo prikazujemo sebe u najboljem svjetlu. Želimo se predstaviti ostalim korisnicima u idealnoj verziji kojoj zapravo u stvarnosti nismo ravni. Neispunjavanje tog lažnog ideala u svakodnevnim situacijama stvara frustraciju te promovira negativno mišljenje o nama samima, bili mi toga svjesni ili ne. Pauza od Facebooka i Instagrama poslužit će kao odličan odmor od ove psihički zamorne utrke, u kojoj smo osuđeni na poraz ne samo od imaginarnih savršenih nas već i od ostalih online ljudi s kojima se uspoređujemo te zbog kojih mučimo sami sebe kada uočavamo da im nismo ni blizu jednaki. Na prekid s online svijetom može se gledati kao na jedan oblik meditacije kojim reduciramo sav nepotreban stres.
Više vremena za sebe
Online aktivnosti prosječnom čovjeku oduzmu nekoliko sati dnevno. Nekolicina tog vremena uključuje obaveze, dok se većina sastoji od pokušaja ubrzavanja prolaska vremena, što uključuje gledanje tuđih slika, stalkanje osoba koje nas intrigiraju te gledanje videa i slika koje jedva da nas uopće zanimaju. Odstranjivanjem tih aktivnosti možemo dobiti skoro po jedan dodatni dan u tjednu. Kako ćemo ga iskoristiti, u potpunosti je na nama. Mnogi ljudi koji su se maknuli s društvenih mreža istaknuli su da su oslobođeno vrijeme posvetili poboljšanju samih sebe. Pod time se misli da su više fokusirani na svoj studij ili karijeru, posvetili se svom zdravlju tako što su se počeli baviti fizičkim aktivnostima te su neki otkrili novi hobi ili talent. Bitno je primijetiti kako se čitavom ovom posvećenosti vlastitom poboljšanju približavamo idealnoj verziji sebe koju ćemo moći opravdano predstaviti na profilu kada naša pauza od društvenih mreža završi.
Mogućnost promišljanja o vlastitom online ponašanju
Budući da smo u online interakciji lišeni fizičkih posljedica, poput onih od kojih postoji opasnost kada uvrijedimo nekog tko stoji ispred nas, te s obzirom na to da postoji mogućnost određenog stupnja anonimnosti prilikom našeg predstavljanja na ovakvim platformama, možemo si dozvoliti da uputimo poruke koje inače ne bismo u interakciji uživo. Zbog toga postoji toliko verbalnog zlostavljanja na internetu, jer smo na neki način distancirani od onoga glasa na internetu koji kaže ono što mi utipkamo. No, to ne čini nikakvu razliku onima kojima su poruke mržnje i uvreda upućene. Oni koji pronalaze sebe u ovakvom ponašanju moraju si osvijestiti da njihovi postupci imaju posljedice. Njima je visoko preporučeno da ohlade od društvenih mreža kako bi procijenili svoje postupke i otresli sa sebe ovu štetnu naviku.
