Četvrtina djece u zemljama Europske regije ima prekomjernu težinu: Hrvatska na visokom četvrtom mjestu

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je rezultate šestog kruga istraživanja Europske inicijative za praćenje debljine u djece (COSI), u kojem je sudjelovalo 37 zemalja Europske regije, uključujući i Hrvatsku. Podaci prikupljeni između 2022. i 2024. godine obuhvatili su približno 470 tisuća djece u dobi od 6 do 9 godina, a dodatni podaci o obiteljima i zdravstvenim navikama prikupljeni su za više od 150 tisuća djece.

Hrvatska se COSI istraživanju pridružila u četvrtom krugu, a šesti krug na njenom području proveden je u školskoj godini 2021./2022. u 261 školi, s konačnim uzorkom od 2374 djece u dobi od 8,0 do 8,9 godina. Rezultati pokazuju da 36,1 posto djece te dobne skupine u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, od čega 15,4 posto djece živi s debljinom. Time se Hrvatska smjestila na visoko četvrto mjesto u Europskoj regiji.

Istraživanje također ističe da je debljina češća među dječacima (18,7 posto) nego djevojčicama (12 posto). Socioekonomski status, procijenjen prema stupnju obrazovanja roditelja, također je povezan s rizikom od debljine. Djeca čiji roditelji imaju niži ili srednji stupanj obrazovanja češće su pogođena problemom debljine (17,9 posto) u odnosu na djecu roditelja s visokim stupnjem obrazovanja (10,7 posto).

COSI izvješće SZO otkriva i navike prehrane i tjelesne aktivnosti djece. Preporuka SZO-a jest svakodnevna konzumacija pet porcija svježeg voća i povrća, no u Hrvatskoj samo 48 posto djece svakodnevno jede voće, dok povrće konzumira 32,7 posto djece. Zaslađeni napitci i grickalice i dalje zauzimaju veliki udio dječjih jelovnika – 30,4 posto djece čiji roditelji imaju niži ili srednji stupanj obrazovanja i 18,7 posto djece roditelja s višim obrazovanjem konzumira zaslađene sokove više od tri puta tjedno. Slatkiši redovito ulaze u prehranu 42,4 posto djece, a 19,7 posto djece konzumira slane grickalice gotovo svakodnevno.

Što se tiče tjelesne aktivnosti, u prosjeku gotovo sva djeca provode barem jedan sat dnevno u aktivnoj igri. U Hrvatskoj je 92,1 posto djece aktivno tijekom radnih dana, a 97,7 posto vikendom. Aktivni oblici prijevoza u školu – poput pješačenja, vožnje biciklom, skateboardom ili romobilom – koriste se kod 47,4 posto djece. Zanimljivo je da djeca roditelja s višim stupnjem obrazovanja češće koriste aktivni prijevoz, što je suprotno uobičajenim trendovima u drugim zemljama.

COSI izvještaj po prvi put donosi podatke i o učestalosti pothranjenosti, koja, baš kao i prekomjerna tjelesna masa i debljina, može utjecati na zdravlje i dobrobit djece. U većini zemalja učestalost pothranjenosti bila je relativno niska, uz iznimku nekih zemalja istočne Europe i srednje Azije.