Pitali smo AI kako će izgledati budućnost mladih u Hrvatskoj 2030. godine, a evo što predviđa

Budućnost mladih u Hrvatskoj česta je tema rasprava – od iseljavanja i zapošljavanja do obrazovanja i stambenog pitanja. S obzirom na trenutne izazove i trendove, zamolili smo AI (umjetnu inteligenciju) da nam ponudi predikciju kako bi Hrvatska mogla izgledati 2030. godine, taman nakon drugog mandata predsjednika Zorana Milanovića. Evo što možemo očekivati u ključnim područjima života mladih, prema AI-ju.
 

Useljavanje/iseljavanje mladih

Trend iseljavanja mladih mogao bi se nastaviti, ali s nekoliko potencijalnih preokreta. Uz program EU-a i državne poticaje za povratak mladih, povratak dijaspore mogao bi polako rasti, osobito među onima koji žele pokrenuti vlastite poslove ili ulagati u poljoprivredna i turistička gospodarstva. Međutim, ekonomski uvjeti u Hrvatskoj i dalje će igrati ključnu ulogu. Ako prosječne plaće ne rastu usporedo s rastom troškova života, posebice u gradovima, mladi će i dalje preferirati stabilnije zemlje poput Njemačke ili Irske. Imigracija radne snage iz trećih zemalja mogla bi nadomjestiti dio deficita.
 

Stambeno pitanje mladih obitelji

Rastuće cijene nekretnina i kamate na stambene kredite mogli bi i dalje otežavati kupnju prvog doma za mlade obitelji. Ako Vlada ne pokrene nove, dostupnije modele subvencija za stanogradnju ili ne potakne izgradnju jeftinijih stanova, sve više mladih obitelji tražit će rješenja kroz najam. Usporedno, ruralna područja mogla bi postati privlačnija zahvaljujući digitalizaciji i mogućnosti rada na daljinu, no taj trend ovisit će o kvaliteti infrastrukture u tim regijama.
 

Obrazovanje

Obrazovni sustav mogao bi doživjeti reforme usmjerene na digitalizaciju i praktična znanja. Sve više škola i fakulteta implementirat će STEM-programe, a tradicionalne humanističke znanosti doživjet će daljnju marginalizaciju. Sigurnost u školama mogla bi se poboljšati dodatnim ulaganjemu prevenciju nasilja, no izazovi poput mentalnog zdravlja mladih ostat će prisutni. Visoko obrazovanje moglo bi se bolje povezati s tržištem rada, ali to će zahtijevati snažniju suradnju akademske zajednice i gospodarstva.
 

Zapošljavanje mladih nakon fakulteta

Najviše poslova nuditi će se u sektorima IT-a, zdravstva, obnovljivih izvora energije, turizma te logistike. Rad na daljinu i freelance-poslovi dodatno će rasti, što će mladima omogućiti konkurentnost na globalnom tržištu rada. Međutim, klasične industrije poput građevine i proizvodnje i dalje će tražiti radnu snagu, ali s manjim interesom domaće mlade populacije, čime će se povećati udio radnika iz inozemstva.

Demografski jaz između mladih i starijih mogao bi se dodatno produbiti. Ako se ne uvedu reforme mirovinskog sustava i poticaji za povećanje nataliteta, mladi će osjećati sve veći pritisak kroz izdvajanja za mirovinski fond i zdravstveni sustav. S druge strane, suradnja generacija mogla bi rasti kroz međugeneracijske projekte, kao što su programi stambene razmjene i digitalne edukacije za starije.
 

Woke-pokret

Politička i društvena polarizacija između woke-ideja i demokršćanskih svjetonazora mogla bi se dodatno intenzivirati. Dok će urbane regije nastaviti prihvaćati liberalne vrijednosti poput prava LGBTQ+ zajednice i jednakosti spolova, ruralna i konzervativna područja zadržat će snažnu povezanost s tradicionalnim kršćanskim vrijednostima. Sukobi tih dvaju svjetonazora mogli bi se reflektirati kroz političke debate, kulturne manifestacije i obrazovni sustav, ali moguće su i prilike za dijalog kroz zajedničke društvene inicijative.

Prema predviđanju AI-ja, mladi će i dalje biti u središtu ekonomskih i društvenih izazova, ali i potencijalnih promjena koje bi mogle preoblikovati budućnost zemlje.