AZVO objavio istraživanje: koje znanosti bilježe najniže, a koje najviše stope zaposlenosti nakon završetka studija?

Agencija za znanost i visoko obrazovanje, u suradnji s Institutom za društvena istraživanja u Zagrebu, objavila je publikaciju Rezultati petog nacionalnog istraživanja zapošljivosti diplomiranih studenata i studentica (2023.): Rad tijekom studija, mobilnost i plaće diplomiranih, u kojoj su predstavljeni rezultati o zapošljivosti studenata i studentica koji su diplomirali 2022. godine. Istraživanje je obuhvatilo 21,2 posto generacije diplomiranih 2022. godine, uključujući 6.532 studenta s 88 visokih učilišta u Hrvatskoj. 
 

Zapošljavanje nakon studija 

U vrijeme provedbe ankete, od ukupnog broja sudionika, nešto manje od dvije trećine ili 58,9 posto bilo je zaposleno. Od toga je 9,2 posto istovremeno i studiralo. Nezaposlenima se izjasnilo 8,7 posto sudionika, od čega je dvije trećine bilo prijavljeno pri HZZ-u. Nešto više od petine i dalje su bili studenti, dok se tek 1,8 posto deklariralo kao neaktivni, odnosno posvećeni obitelji i kućanskim poslovima ili drugim aktivnostima.

Ako se promatra samo populacija koja je izašla iz inicijalnog visokog obrazovanja, udio zaposlenih raste na 85,7 posto, od čega treba naglasiti da je 3 posto nastavilo studirati i u vrijeme istraživanja (na poslijediplomskoj ili drugoj razini). Oko jedne devetine, 11,3 posto bilo je nezaposleno, od čega je nešto više od dvije trećine bilo prijavljeno pri HZZ-u. Među ovom populacijom koja je izašla iz inicijalnog visokog obrazovanja, u vrijeme istraživanja neaktivnima se može smatrati do 3 posto sudionika (ekstrapolirano na populaciju diplomiranih, što je oko šesto osoba). To su diplomirani studenti koji su se nakon završetka studija posvetili obitelji ili drugim aktivnostima, odnosno osobe koje su se godinu dana nakon završetka diplomskog studija i dalje identificirali kao studenti. 

Na razini čitavog uzorka, u vrijeme provedbe istraživanja, stopa zaposlenosti iznosi 85,7 posto, a stopa nezaposlenosti 11,6 posto. No, prisutne su određene razlike s obzirom na vrstu i razinu, područje znanosti ili visoka učilišta.

Prijediplomski studiji, uključujući stručni i sveučilišni, pokazuju niže stope zaposlenosti i više stope nezaposlenosti u odnosu na ostatak uzorka. Najnižu stopu zaposlenosti imaju diplomirani sa sveučilišnih prijediplomskih studija (79,3 posto), dok oni sa stručnih prijediplomskih studija bilježe također nešto nižu stopu zaposlenosti od 83,0 posto. Diplomirani studenti diplomskih sveučilišnih studija ostvaruju statistički značajno učestaliju zaposlenost od ostalih. 
 

Najuspješnija znanstvena područja

Snažnije razlike mogu se vidjeti kada se promatra predmet studija, odnosno područje znanosti programa. Najniže stope zaposlenosti bilježe humanističke znanosti (74,1 posto), biotehničke znanosti (76,6 posto) i društvene znanosti (83,6 posto). S druge strane, tehničke znanosti pokazuju najbolje rezultate, s visokom stopom zaposlenosti od 92,5 posto. 

Najveće stope zaposlenosti bilježe Sveučilište u Rijeci (89,0 posto), privatna visoka učilišta (90,2 posto) i javno financirana sveučilišta koja nisu izdvojeno navedena (90,9 posto). Sveučilište u Zagrebu, Osijeku i Puli te Sveučilište Sjever karakterizira prosječna stopa zaposlenosti diplomiranih studenata. Lošije rezultate, prema stopi zaposlenosti, imaju Sveučilište u Zadru (77,7 posto), zatim Sveučilište u Splitu (82,5 posto) i javna veleučilišta (81,2 posto). Kako navode u publikaciji, nizak udio tehničkih znanosti na Sveučilištu u Zadru može djelomično objasniti ove rezultate. Što se tiče Sveučilišta u Splitu i javnih veleučilišta, lošiji rezultati mogu biti povezani sa specifičnim lokalnim ekonomskim uvjetima ili mogućim neprepoznavanjem relevantnih studijskih programa.