8 obrambenih mehanizama frustracije iliti kako se tješimo
Psihologija navodi osam obrambenih mehanizama koji djeluju podsvjesno, a aktiviraju se kad čovjek ne prihvaća stvarnost, odnosno ne suočava se s problemom.
Psihologija navodi osam obrambenih mehanizama koji djeluju podsvjesno, a aktiviraju se kad čovjek ne prihvaća stvarnost, odnosno ne suočava se s problemom.
U sklopu projekta Predvidljivo iracionalni dotaknuli smo se gorućih studentskih problema poput samokontrole i odgađanja obaveza, a ovoga tjedna nastavljamo u istom tonu. Kad npr. padnemo ispit, svi su drugi krivi osim nas. Upravo je to jedan od obrambenih mehanizama frustracije kojima si olakšavamo stresnu situaciju. Psihologija navodi ukupno njih osam koji djeluju podsvjesno, a uključuju se kad čovjek ne prihvaća stvarnost, odnosno ne suočava se s problemom.
1. Racionalizacija
Racionalizacija ili opravdavanje. Na racionalan način pokušavamo uvjeriti sama sebe da se nije dogodila loša situacija našom krivnjom, već spletom multiglupih okolnosti.
2. Projekcija
Klasična priča koju dobro poznajemo. Padnemo ispit, no ne zato što nismo učili ili nas je uhvatila trema, već zbog profesora. Osim nepravedna ocjenjivača kriv može biti i kolega, koji je tako dobro naštrebao da smo mi pali u sjenu ili koji je dobio puno lakša pitanja.
3. Kompenzacija
Taj se obrambeni mehanizam javlja u slučaju neuspjeha u nekom području, stoga će se pojedinac početi baviti aktivnostima iz suprotnog područja. Zato netko tko odustane od studija kemije upiše filozofiju, a okolina se čudi kako je baš to izabrao jer su područja upravo suprotna.
4. Supstitucija
Slično kao i kompenzacija samo logičniji izbor. Nismo uspjeli u nečemu, zato se hvatamo sličnog. Na primjer, nekome kome ne ide studij medicine, upiše biologiju, na kojoj sve redovno polaže. Tako dobiva zadovoljstvo jer je bitno jedino uspjeti.
5. Negiranje
Karakteristična pojava za izrazito stresne situacije. Kada primjerice netko ne upiše izrazito željen faks, duboko u sebi ne vjeruje da nije uspio. Tada niječe sam sebi neuspjeh i promišlja o mogućnosti pogreške administracije i tome slično.
6. Fiksacija
Fiksacija je kontradiktorna kompenzaciji. Umjesto da pređemo na slično područje u kojem uspijevamo, kod fiksacije ne odustajemo od nakane iako smo doživjeli višestruki neuspjeh. Zato neki godinama pokušavaju ponovno upisati željeni fakultet ili proći neki ispit uvjereni da mogu.
7. Regresija
Regresija se očituje u ponašanju nalik djetetu. Kad padnemo ispit i lupamo nogama o pod, briznemo u glasan plač, udaramo šakama o zid znači da se uključio obrambeni mehanizam kojim si želimo olakšati frustraciju.
8. Pomaknuta agresija
Situacija kad nas naljuti profesor, no ne možemo iskaliti svoj bijes na njemu, već, na kome drugome nego svojim bližnjima. Iz ovog razloga mogu nastati svađe između partnera iako ni sami ne znaju zašto se svađaju. Jednostavno je neki od njih uključio obrambeni mehanizam pomaknute agresije, a drugi je imao tu nesreću da bude zahvaćen.
