10 žena koje su zauvijek promijenile svijet

Mnogo je velikih žena obilježilo našu povijest i postojanje, od umjetnica do znanstvenica i sportašica. U sklopu serije članaka Petak za znatiželjne donosimo listu onih koje nikako ne smiju biti zaboravljene, već trebaju biti slavljene zbog svojih uspjeha. Upravo su one otvorile vrata drugim ženama da postignu jednaka, ali i veća dostignuća.

Marie Curie (1867–1934)

Marie Curie, poljsko-francuska znanstvenica, svoj je život posvetila znanosti. Godine zalaganja urodile su plodom kad je uz svog partnera Pierrea započela istraživati radioaktivnost, što je dovelo do otkrića dvaju potpuno novih kemijskih elemenata – polonija i radija, oba radioaktivnija od uranija. Za ovo otkriće 1903. osvaja Nobelovu nagradu kao prva žena u povijesti koja je nagrađena tom nagradom. Osam godina kasnije ponovno je dobiva, tada za kemiju.

Ono što možda niste znali o ovoj znanstvenici je da svoja istraživanja nije provodila u prigodno uređenom laboratoriju, već u građevini nalik štaglju, no ni to ju nije spriječilo da ostavi znatan trag u znanosti. Nobelovski status zadržan je u obitelji Curie i nakon njezine smrti budući da je njezina kćer Irene osvojila Nobelovu nagradu u području kemije za sintezu novih radioaktivnih elemenata.

Malala (1997–)

Danas 23-godišnjakinja rođena u Pakistanu simbol je borbe za pravo na obrazovanje djevojčica. Svojim zalaganjem da pravo na obrazovanje bude jednako dostupno svima postala je metom Talibana, što je dovelo do atentata koji ju je smjestio na ivicu života. Nakon mnogih operacija i dugotrajnog oporavka, svoj je život nastavila u Velikoj Britaniji sa svojom obitelji gdje ne prestaje promovirati potrebu obrazovanja za sve djevojčice svijeta. 2014. godine za svoj je rad dobila i Nobelovu nagradu za mir.

Amelia Earhart (1897–1937)

Amelia je prvi puta letjela avionom 1920. i tada stekla iskustvo koje će promijeniti cijeli njezin život. 1935. godine prvi je put samostalno prešla rutu od 3875 km od Havaja do Kalifornije, a iste je godine postala prva koja je samostalno putovala od Los Angelesa do Mexico Cityja. Bila je prva žena koja je letjela sama i na velike udaljenosti, a nakon prvog leta napisala je i knjigu 20 hrs. 40 min. te održala mnoga predavanja diljem Amerike o svojem iskustvu. Poticala je žene da odbace nametnute društvene ideale, poticala ih je na slobodu i zrakoplovstvo. Bila je predsjednica udruge Ninety-Nines, a okušala se i u modnom dizajnu osmislivši kolekciju za aktivne žene.

Želja joj je bila proputovati svijet, s čime je započela 1937. godine. Nakon 35 000 proputovanih kilometara odlučila je, zajedno sa svojim partnerom, posjetiti mali otočić – Howland Island. Bilo je jasno kako će biti veoma zahtjevno sletjeti, pa ne iznenađuje da je događaj završio kobno – zadnje je poznato o ovoj ikoni avijacije da avion kojim su letjeli ostaje bez goriva te nakon tog posljednjeg signala više nikad nije nađen zajedno s njom i njezinim partnerom.

Rosa Parks (1913–2005)

Žena je ovo koja je svojim postupcima otvorila lavinu reakcija na segregaciju u Americi 1955. godine odbivši sjesti u stražnji dio autobusa koji je bio predodređen za Afroamerikance. Njezinim uhićenjem zbog remećenja mira započeli su poznati bojkoti Montgomery Buss Boycotts. Prosvjedi su trajali 382 dana, a iz njih je nastao jedan od najutjecajnijih pokreta za ljudska prava vođen Martinom Lutherom Kingom. Vrhovni sud sudio je u korist potlačenih i rasna podjela u autobusima postala je protuustavna.

Indira Gandhi (1917–1984)

Prvoj i jedinoj indijskoj premijerki svijet politike bio je predodređen od malih nogu budući da se njezin otac Jawaharlal Nehru intenzivno bavio politikom te obnašao ulogu premijera. Već s 12 godina kreće u borbu za osamostaljenje Indije kroz Vanar Sena grupu koja je prihvaćala mlade revolucionare koji bi kroz demonstracije prenašali poruke za koje su se zalagali.

Kad je njezin otac stupio na vlast, pomogla mu je te 1959. stupa na dužnost kao predsjednica Kongresne stranke. Nakon smrti njezina oca te smrti njegova nasljednika, na mjesto premijera postavljena je upravo Indira. Znatne uspjehe i naklonost naroda zadobila je preko Zelene revolucije lišivši Indiju ovisnosti o uvozu žitarica, a uvodi i prvu nuklearnu elektranu. Njezina vladavina imala je i svoje mračne strane, kao onda kada je proglasila izvanredno stanje u kojem su ograničene slobode građanskih prava, cenzuriran je tisak, a neistomišljenici bili pritvarani.

Coco Chanel (1883–1971)

Francuskinja koja je na tronu francuske mode sjedila čak 6 desetljeća, a svoje ime zauvijek spojila s elegancijom i malom crnom haljinom, imala je skromne početke. Ostavljena u sirotištu, svoju karijeru započinje kao pjevačica u kafićima sve dok nije upoznala nekolicinu imućnih muškaraca koji su joj pomogli pokrenuti vlastitu modnu kuću.

Žene njezinog vremena bile su u potrazi za elegantnom, ali udobnom odjećom, jer je moda vremena propisivala korzete koji su bili daleko od udobnog. Bilo joj je potrebno samo 5 godina da revolucionarizira modnu industriju i od svog brenda napravi carstvo. Osim mode, za uspjeh brenda zaslužan je i famozni Chanel No.5 parfem. Dobio je ime time što je, od nekoliko mogućih mirisa parfema, Coco odabrala uzorak broj 5.

I danas je njezina modna kuća jedna od najvećih i najprestižnijih na svijetu, vođena njezinim glavnim obilježjima kao što su tvid, kompleti suknji i sakoa te svakako neizbježan logo.

Jane Austen (1775–1817)

Djela ove spisateljice strastveno se čitaju i danas, a dobila su i mnoge adaptacije na filmskom platnu. Austen je napisala 6 romana, a likovi kojima se bave obično pripadaju višem staležu, dok se radnja ponajviše oslanja na mlade žene i njihove probleme vezane uz udaju i slobodu. Pronicljiva i profinjena, s iznimnim psiholoških zapažanjem, i dalje slovi za jednu od dražih ženskih spisateljica.

Počela je pisati s 12 godina, a s 23 počela je raditi na čak 3 poznata romana među kojima je i Ponos i predrasude. Austen su čitali (i čitaju) svi, pa je tako čak i Winston Churchill komentirao kako su mu njezina djela pomogla pobijediti u ratu.

Helen Keller (1880–1968)

Slijepa i gluha ostala je sa samo 19 mjeseci, no kasnije je prozvana osmim svjetskim čudom. Ona je žena koja je dokazala da je sve moguće ako za to ima volje. Unatoč zdravstvenim tegobama, uz pomoć svoje učiteljice Anne Sullivan, naučila je komunicirati i raspoznavati svijet oko sebe. Započele su tako da bi Helen opipala predmet, a Anne bi joj na dlan prstima ispisivala ime predmeta. Do završetka studija naučila je komunicirati na razne načine, primjerice čitajući rukom s nečijih usta.

Napisala je nekoliko knjiga i bila veoma obrazovana te uspješna studentica. Život je provela zalažući se za slijepe i gluhe, a proputovala je svijet educirajući ljude o osobama s invaliditetom.

Princeza Diana (1961–1997)

Žena koju ne treba posebno predstavljati u kraljevsku je obitelj ušla vrlo mlada te vrlo brzo počela prkositi sistemu koji joj je iznimno škodio. Najpoznatija je po svom humanitarnom radu s naglaskom na radu s djecom. Zalagala se i za pacijente zaražene HIV-om, a lobirala je i za zabranu miniranja nakon rata na prostoru bivše Jugoslavije. I svoju je djecu, prinčeve Williama i Harryja, često vodila sa sobom na humanitarne akcije kako bi u njima razvijala suosjećanje i osjećaj svijesti o realnom stanju svijeta. Njezina pristupačnost donijela joj je i nadimak The People's Princess.

Tragična smrt ostavila je gorak okus svijetu, no princeza i njezina ostavština zauvijek žive u srcima mnogih.

Junko Tabei (1939–2016)

Prva je žena koja se popela na gorostasnu planinu Mt. Everest, no nije stala samo na tome. Obišla je 76 zemalja u kojima se penjala na najviše planinske vrhove, a bila je i prva žena koja se popela na najviši vrh svakog kontinenta, takozvani Seven Summits.

Ljubav prema planini razvila je kao dijete, no bila je smatrana prekrhkom za takve pothvate te je tek za vrijeme studija počela češće odlaziti u planine. U međuvremenu je stekla diplomu iz britanske i američke književnosti. Kad je krenula u pohod na Mt. Everest bila je domaćica i majka što ju je bitno razlikovalo od ostatka planinarske družine. Borila se za rušenje rodnih stereotipa u japanskom društvu i preferirala je da ju smatraju 36. osobom koja je osvojila vrh, a ne prvom ženom. Započela je i prvi ženski planinarski klub budući da je u muškim krugovima često bila izlagana seksizmu.