Tko su studenti specijalističkih studija u Hrvatskoj? Više od 65% žena, najviše zaposlenih u zdravstvu

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u akademskoj godini 2023./2024. na sveučilišni specijalistički studij bilo je upisano 2 201 studenta, a od ukupnog broja studenata, samo na Sveučilištu u Zagrebu upisano ih je čak 78,8 posto. Nakon zagrebačkog slijedi Sveučilište u Osijeku s deset posto, Sveučilište u Rijeci s 8,5 posto, Sveučilište u Splitu s 2,5 posto, Libertas međunarodno sveučilište s 1,3 posto, Sveučilište u Puli s 0,5 posto te Sveučilište u Slavonskom Brodu s 0,4 posto.
 

Više od polovice upisanih su žene

Udio žena u ukupnom broju studenata bio je 1 435 što je 65,2 posto. Ako pojedinačno gledamo na sveučilišta, najviše žena je upisano na Sveučilištu u Puli, čak 90 posto, zatim na Libertas međunarodnom sveučilištu 78,6 posto i na Sveučilištu u Osijeku 72,4 posto, od ukupnog broja upisanih.

Nakon njih slijede Sveučilište u Splitu (71,4 posto), Sveučilište u Zagrebu (65,3 posto), Sveučilište u Rijeci (53,2 posto) i Sveučilište u Slavonskom Brodu (11,1 posto).

 

Područja biomedicine i zdravstva najzastupljeniji

Prema znanstvenim i umjetničkim područjima na koja se odnose studiji, najviše su zastupljena područja biomedicine i zdravstva s 39,9 posto i područje društvenih znanosti s 36,9 posto.

Slabije su zastupljeni područje tehničkih znanosti s 8,9 posto, interdisciplinarno područje znanosti s 8,7 posto, područje humanističkih znanosti s 2,3 posto. Niži broj zastupljenosti je i u području biotehničkih znanosti s 1,2 posto, umjetničko područje s 1,1 posto i područje prirodnih znanosti s jedan posto. 
 

Prosječna dob studenata sveučilišnoga specijalističkog studija je 30 do 34 godine

Promatrajući dob u petogodišnjim dobnim skupinama, najviše studenata bilo je u skupini od 30 do 34 godine s 31,7 posto, a najmanje u skupini do 24 godine, svega 0,8 posto.

U dobnoj skupini od 25 do 29 godina bilo je 22 posto studenata, od 35 do 39 godina njih 17,6 posto, od 40 do 44 godine 13,9 posto, od 45 do 49 godina 8,2 posto. Dobna skupina od 50 do 54 godine broji četiri posto, a u skupini 55 i više godina bilo je 1,8 posto studenata.

Prema prebivalištu, 97,2 posto studenata imalo je prebivalište u Hrvatskoj, a 2,8 posto izvan nje. Prema državljanstvu, 98 posto studenata bili su državljani Republike Hrvatske, a dva posto imalo je strano državljanstvo. Od hrvatskih državljana, 95,3 posto prethodno je diplomiralo u Hrvatskoj, a 4,7 posto izvan nje.
 

Najviše zaposlenih studenata u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

Od ukupnog broja studenata, zaposlenih je bilo 98,8 posto, a nezaposlenih 1,2 posto. Od svih zaposlenih studenata, najveći je broj bio u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, i to 38,9 posto. Potom u području javne uprave i obrane; obveznoga socijalnog osiguranja zaposlenih je 18,5 posto, u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti 11,6 posto te u području obrazovanja 8,6 posto.

Nešto ih je manje bilo zaposleno u području financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja s 5,5 posto, u području trgovine na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikla sa 3,5 posto, u području prerađivačke industrije s 3,2 posto, u području informacija i komunikacija s 2,1 posto i u području opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije s 1,8 posto, a u svim ostalim područjima djelatnosti bilo ih je 6,3 posto.

Što se tiče plaćanja studija, poslodavaci su platili studij za 53,2 posto studenata, a 43,2 posto studenata osobno je platilo studij. Iz državnog proračuna financiran je studij za 2,4 posto studenata, a za 1,2 posto način plaćanja studija bio je u kategoriji ostalo.