10 nevjerojatnih činjenica o najzanimljivijim insektima na svijetu
Od svih insekata na koje se zgražamo (i ubijamo svim vrstama hladnih oružja – od papuča do toalet papira) pčele su oduvijek imale posebno mjesto u našim srcima. Pružit ćemo im pomoć ukoliko se utapaju u jutarnjoj kavi, otvoriti vrata ukoliko se uporno u njih zabijaju i u ekstremnim slučajevima rukama ih iznijeti u prirodu. A imamo i Gibonnija koji ju je opjevao u svojoj pjesmi.
Od svih insekata na koje se zgražamo (i ubijamo svim vrstama hladnih oružja – od papuča do toalet papira) pčele su oduvijek imale posebno mjesto u našim srcima. Pružit ćemo im pomoć ukoliko se utapaju u jutarnjoj kavi, otvoriti vrata ukoliko se uporno u njih zabijaju i u ekstremnim slučajevima rukama ih iznijeti u prirodu. A imamo i Gibonnija koji ju je opjevao u svojoj pjesmi.
Ponovno je to doba godine Sija sunce, asfalt se polako zagrijava. Otvarate prozor od svoga stana ili studentskog doma i u tren oka shvaćate da je vaš dom postao mokri san svakog entomologa. U prijevodu, 23 muhe, 5 komaraca koji su naporni kao da ih je 23, mali vrapčić koji je zalutao i pčela. Od svih insekata na koje se zgražamo (i ubijamo svim vrstama hladnih oružja – od papuča do toaletnog papira) pčele su oduvijek imale posebno mjesto u našim srcima. Pružit ćemo im pomoć ukoliko se utapaju u jutarnjoj kavi, otvoriti vrata ukoliko se uporno u njih zabijaju i u ekstremnim slučajevima rukama ih iznijeti u prirodu. A imamo i Gibonnija koji ju je opjevao u svojoj pjesmi.
Razlog tome može biti sva sila crtića o pčelama iako je isto tolik broj crtića napravljen o komarcima pa ih svejedno mrzimo. Iako i one polako nestaju, u vrijeme kada su parkovi zamijenjeni betonskim čudovištima, pčele su postale istinske vjesnice proljeća. Ove nevjerojatne činjenice proizlaze nakon godina proučavanja jer su kukci kojima je posvećeno najviše istraživanja na svijetu nakon muhe. Donosimo 10 činjenica o ovim malim radilicama.
1. PRISUTNOST
Pčele su prisutne na svim kontinentima osim Antarktike. U skorije vrijeme mnoge države uvoze pčele jer izumiru zbog zagađenja. Nizozemska predvodi u izvozu pčela i bumbara. Tako su 2004. proizveli milijun kolonija za vlastitu proizvodnju i prodaju. Dok jedna kolonija bumbara sadržava do 30 000 ovih insekata, pčelinja kolonija može sadržavati 80 000 i više jedinki. Iako je popularno mišljenje da pčele najviše oprašuju, bumbari su zapravo efikasniji i brži, pogotovo u staklenicima koje brže prisvajaju kao svoju košnicu.
2. ZUJANJE
Pčele zamahuju krilima 11 400 puta u minuti, što je razlog zašto ljudsko uho to prepoznaje kao zujanje.
3. NJUH
Pčele imaju 170 receptora mirisa. Iako su im prvenstveno potrebni radi posla koji odrađuju (mogu prepoznati više od sto biljnih sorti), pomažu im i u društvenim vještinama, služe za prepoznavanje rodbine i otkrivanje hijerarhijskog odnosa te pronalaženja hrane. Kao što ljudi imaju otiske prsta, svaka pčela ima jedinstven miris po kojem ju prepoznaju ostale pčele.
4. MATICA
Matica može živjeti i do pet godina (u rijetkim slučajevima i do 7), a ona je jedina pčela u košnici koja polaže jaja. Matica selektivno prvo polaže jaja iz kojih se rađaju radilice kako bi je mogle štititi te kako bi hranile buduću koloniju. Na kraju ljeta polaže jaja iz kojih se izliježu trutovi čija je jedina namjena da oplode buduće matice. Nakon toga napuštaju koloniju i žive sami. Kod bumbara je situacija drugačija. Za razliku od pčela, njihova kraljica ne napušta gnijezdo, već hibernira i svake godine započinje koloniju na istome mjestu. U oba su slučaja najproduktivnije u ljetnim mjesecima kada polažu i do 2500 jaja dnevno.
5. MED
Medonosne pčele postoje i proizvode med već 150 milijuna godina i one su jedini insekti koji proizvode hranu koju jedu ljudi. Također su ekološki vitalne jer bez njihova oprašivanja biljke ne bi mogle donositi plodove. Prosječna pčela proizvede oko 1/12 žličice meda u svojem životu, a tijekom jednog ljeta posjeti 50-100 cvjetova. Za razliku od ostalih životinja koje preživljavaju instinktivno i karakteristike su im ugrađene u njihov DNA-sistem, pčele čak i nakon 150 milijuna godina postojanja svoje mlade uče kako se pravi med pri njihovom prvom letu.
FOTO: Pixabay
6. UBODI
Samo pčele radilice mogu ubosti, i to ako osjećaju da su u opasnosti. Matice imaju žalac, ali pošto nikada ne napuštaju košnicu, nisu ni opasnost za ljude ni za ostale insekte. Dok u većini slučajeva umru nakon što ubodu čovjeka, većina pčela ne umre nakon što ubodu druge insekte ili velike životinje. Razlog je taj što se žalac zakači za ljudsku kožu i istrgne je od tijela pčele. Pčele radilice zapravo su spolno nezrele ženke.
7. ORIJENTACIJA
Mozak pčele ovalnog je oblika i velik je kao sjeme sezama. To doduše ne znači da su manje pametne. Imaju izvanrednu sposobnost učenja i pamćenja te su sposobne napraviti kompleksne proračune vezane za svoje izlete. Medonosne pčele znaju da je planeta okrugla te mogu računati uglove kako bi se orijentirale. Osim što su izvrsni matematičari, uz to su i odlični fizičari. Kao dio testiranja NASA je poslala koloniju pčela u svemir u dvije prilike – 1982 i 1984. Oba su puta pčele uspjele izgraditi košnicu u stanju bez gravitacije!
8. KOŠNICE
Pčele su jedini kukci na svijetu koji su u stanju proizvesti vosak i potom njime graditi geometrijski pravilne strukture (hexagone). Hrane se nektarom i medom koji same proizvedu. Za razliku od njihovog zlog rođaka stršljena koji je mesožder, pčele se hrane isključivo biljem. Svoju kraljicu hrane isključivo bijelim sekretom koji luče i koji se naziva i royal jelly.
9. PROMAKNUĆA
Pčele imaju sustav hijerarhije, pa tako mogu napredovati u svome poslu. Također, što su starije pčele, dobijaju nove uloge u košnici.
- 1 – 2 dana starosti: provode dane čisteći ćelije, počinjući sa onom u kojoj su se rodile,
- 3 – 5 dana starosti: hrane starije larve,
- 6 – 11 dana starosti: hrane mlađe larve,
- 12 – 17 dana starosti: proizvode vosak, prave medne lončiće, nose hranu i vrše pogrebne dužnosti,
- 18 – 21 dan starosti: stražare na ulazu u košnicu i štite istu od uljeza,
- 22 dana pa sve do smrti (40 – 45 dana): prikupljaju nektar, polen, vodu, oprašuju….
10 PČELIN PTSD
Colony Collapse Disorder (CCD), kako je nazivan na engleskom, sindrom je koji u modernom svijetu pogađa sve više pčela. Pretpostavka je da, kao i ljudi, i pčele sve više pate od svojevrsnog stresa. Bez osobitog razloga pčele radilice napuštaju svoje radno mjesto, maticu i samu koloniju te se upuštaju u samostalni život. Mnoge tako na kraju i pogibaju. U 2017. godini ovaj je trend zabilježen u 31.1% kolonija i postaje globalni problem koji također potpomaže njihovom izumiranju, ali i raspadu kolonija u kojima mnogo pčela pati od ovog poremećaja.
Kao bonus ovoj jedinstvenoj kompilaciji činjenica prikupljenih sa raznih stranica – jedna je posebno neobična. Entomolog Justin Schmidt u svrhu istraživanja za svoju knjigu The Sting of the Wild dobrovoljno se podlegao ubodima najrazličitijih vrsta kukaca. Od mrava preko stršljena do pčela – i u konačnici osmislio index boli koji prouzročuju ubodi istih. Skala je rangirala od 1 do 4. Dok su najviše rangirali kukci kao stršljen i vatreni mrav indexom 4, pčele su izazivale blagu bol od 2 poena.
