Studiranje u inozemstvu: Ljiljana Filipović nam iz prve ruke otkriva kako je studirati u Rusiji
U ovom trenutku već je uspješno završila diplomski studij Međunarodnog menadžmenta, a ustanova njena obrazovanja bilo je jedno od najprestižnijih ruskih i svjetskih sveučilišta – National Research University Higher School of Economics sa sjedištem u Moskvi.
U ovom trenutku već je uspješno završila diplomski studij Međunarodnog menadžmenta, a ustanova njena obrazovanja bilo je jedno od najprestižnijih ruskih i svjetskih sveučilišta – National Research University Higher School of Economics sa sjedištem u Moskvi.
Ljiljana Filipović mlada je djevojka iz Benkovca koja je na studij međunarodnih odnosa i diplomacije došla u Zagreb, no ipak ju mjesto nije držalo, a svoje obrazovanje nakon završenog preddiplomskog studija potražila je, ni manje ni više, nego u Rusiji. Pitali smo je o iskustvu njena studiranja i pogledu na budućnost, a kako u razgovoru s Ljiljanom saznajemo na samom početku, Rusija ju je zaintrigirala još tijekom preddiplomskog studija. Smatrala da je riječ o državi vrijednoj istraživanja s ključnom ulogom u svijetu u političkom i ekonomskom smislu.
U ovom trenutku već je uspješno završila diplomski studij Međunarodnog menadžmenta, a ustanova njena obrazovanja bilo je jedno od najprestižnijih ruskih i svjetskih sveučilišta – National Research University Higher School of Economics sa sjedištem u Moskvi.
Kada je kretala u tu avanturu u ruci je imala preporuku Ruske ambasade te dostatnu razinu motivacije za taj veliki korak, a kako ističe, nikada nije požalila tu odluku zato što je okusila prednosti studiranja na jednom velikom sveučilištu koje se po mnogočemu razlikuje od onih u Hrvatskoj.
Prije svega izvrsnost i kvaliteta na svjetskoj razini, ponuda studijskih programa, predavači koji su cijenjeni stručnjaci iz cijelog svijeta, širok spektar znanja, predavanja i zadatci koji studenta potiču na razmišljanje, a ne puko učenje napamet. Također, tu je knjižnica u kojoj možete pronaći opsežan izbor svjetske literature, a svakako bih istaknula i sam pristup i posvećenost profesora studentu. Navela bih primjer gdje je moj mentor bio dostupan u svakom trenutku i izuzetno uključen u moj diplomski rad, rekla nam je mlada i ambiciozna Ljiljana.
Ono što se svi pitamo je vjerojatno kako je savladala jezične barijere, no ona bez zadrške kaže – brzo i lako. Riječ je, dodaje, o slavenskom jeziku te postoji dosta sličnosti s hrvatskim, što ubrzava i sam proces njegova usvajanja.
Učila sam ga u Moskvi nešto duže od 6 mjeseci, program je bio vrlo intenzivan. Rusi baš i ne govore engleski i stvarno trebate znati jezik da biste tamo živjeli. Trudila sam se što više komunicirati s ljudima, čitati knjige te gledati njihove televizijske programe. Ako nešto stvarno volite nije vam ni teško naučiti, dodaje mlada diplomantica.
Ono što je zanimljivo za našu sugovornicu je i činjenica da je uz studiranje u Rusiji nakon završenog prediplomskog studija, osim studija u Rusiji, upisala i studij novinarstva u Zagrebu te je tijekom studiranja u Rusiji uspješno izvršavala i većinu obaveza na ovom zagrebačkom fakultetu. Kako kaže, organiziranost je tu alfa i omega svega, a čini se da je upravo to jedna od njenih glavnih snaga.
Moskva je jedna od najskupljih gradova na svijetu, cijene stanova su izrazito visoke, međutim sva sveučilišta imaju svoje studentske domove koji su u njenom slučaju bili bolji izbor jer je mogla upoznavati druge studente i stvarati međunarodna prijateljstva.
Na sveučilištu imate veliki izbor studentskih restorana u kojima možete ručati za nekih 30-ak kuna, ponuda je vrlo široka- od tradicionalne ruske kuhinje do sušija. Cijene namirnica u dućanima su tada bile puno niže, nego u Hrvatskoj, a sve zbog manje stope poreza. Za javni prijevoz postoji studentska mjesečna karta koja je bila oko 50-ak kuna. Također, kao student možete posjetiti skoro sve muzeje i izložbe po povlaštenoj cijeni od 10-ak kuna, objašnjava naša sugovornica.
Kao studentica iz Hrvatske primala je stipendiju Ruske Vlade, što joj je pokrivalo trošak školarine te smještaja u studentskom domu. Ostale troškove je, kao što su letovi i viza, pokrivala sama.
Sada kada je završila studij i završava onaj u Hrvatskoj, kaže da bi se još htjela graditi u inozemstvu, međutim kasnije bi svoja znanja htjela iskoristiti u Hrvatskoj, jer kako zaključuje, imamo prekrasnu državu koju trebamo cijeniti.
