Razgovarajmo o karijeri
„Šteta je ne iskoristiti dane prilike jer svakog poslodavca zanima što znaš raditi, a ne koliki ti je prosjek ocjena”
Željka Jeličanin magistrirala je kroatistiku i pedagogiju, a tijekom studija bavila se različitim aktivnostima koje su je dovele do toga da postane lektorica na poznatom hrvatskom portalu. U našoj seriji članaka „Razgovarajmo o karijeri” otkriva o kojim je projektima riječ i kako su oni utjecali na razvoj njezine karijere.
Željka Jeličanin magistrirala je kroatistiku i pedagogiju, a tijekom studija bavila se različitim aktivnostima koje su je dovele do toga da postane lektorica na poznatom hrvatskom portalu. U našoj seriji članaka „Razgovarajmo o karijeri” otkriva o kojim je projektima riječ i kako su oni utjecali na razvoj njezine karijere.
Kroz seriju članaka Razgovarajmo o karijeri cilj nam je upoznati mlade osobe koje nisu dugo vremena nakon diplomiranja provele nezaposlene. Razgovaramo s njima o studiju i o tome kako su se kao mladi stručnjaci našli na radnim mjestima. Danas saznajemo tajne mlade i već uspješne lektorice.
Željka Jeličanin magistrica je kroatistike i pedagogije, a trenutno je zaposlena kao lektorica na jednom hrvatskom portalu. Osim što je dobila posao netom nakon završetka studija, bila je proaktivna i tijekom studentskih dana – volontirala je na portalu Studentski.hr najprije kao lektorica, zatim kao novinarka i kao zamjenica glavne urednice te je u suradnji s kolegicom pokrenula projekt Hrvatski za svaku upotrebu.
Željka, naime, svojim dugogodišnjim trudom, radom i upornošću uspješno razbija predrasudu da se u današnje vrijeme jako teško zaposliti, posebice s diplomom Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U razgovoru nam je detaljnije otkrila kojim se sve aktivnostima bavila i na koje su načine vještine koje je stekla doprinijele njezinu sadašnjem poslu.
Magistrica si kroatistike i pedagogije. Zašto si odlučila upisati ta dva smjera?
– Kroatistiku sam odlučila upisati jer otkad znam za sebe volim književnost, a tijekom srednje škole ta se ljubav, zahvaljujući izvrsnoj profesorici, još pojačala. Ni u jednom trenu nisam se dvoumila oko toga što želim studirati, pa su se tako nakon zagrebačke kroatistike na mojoj listi našli slični studiji u svim ostalim gradovima. Pedagogiju sam upisala jer sam smatrala da će mi taj studij biti najkorisniji uz nastavnički smjer na kroatistici jer sam tada, kao i većina mojih kolega, vjerovala da me nakon studija čeka posao u školi.
Nakon što si diplomirala, dobila si posao lektorice na jednom portalu. Kakvo ti je dosadašnje radno iskustvo i jesi li zadovoljna uvjetima?
– Lektoriranje na portalu jako mi se sviđa, posao je dinamičan, zahtijeva stalan rad na sebi i druženja s pravopisom. Jedna je od najvećih prednosti to što lektori svoj posao ne moraju nositi kući – kad završi smjena za taj dan, to je to. Također, jako sam sretna što sam dobila priliku raditi na portalu na kojem se lektura zaista cijeni i na kojem se s opsegom posla povećava i broj lektora, što je zbilja rijetkost, pogotovo u online medijima. Radi se i u jutarnjim i u popodnevnim smjenama, vikendima i praznicima, ali je posao puno fleksibilniji od klasičnih smjena koje traju od 9 do 17 sati. Da ne ispadne da samo radimo – i družimo se, idemo na team buildinge, a imamo i brojne beneficije povrh plaće.
Koliko ti je studiranje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pomoglo u poslu i stjecanju vještina?
– Tijekom studija slušala sam predavanja nekih od najvećih jezikoslovaca, slavista, kroatista, književnih povjesničara i teoretičara, kao i pedagoških stručnjaka i podloga koju sam dobila zaista je sjajna. Imala sam priliku održati brojna predavanja i seminare, razviti komunikacijske vještine, vježbati javni govor, održavati nastavne sate i brojne druge stvari. Iako bi mjesta za praksu trebalo u kurikulumima biti još i više, provela sam određeno vrijeme u svim odgojno-obrazovnim institucijama i okušala se u zadacima koji čekaju pedagoga odnosno nastavnika hrvatskog jezika nakon studija.
Tijekom studiranja volontirala si na portalu Studentski.hr, i to kao zamjenica glavne urednice. Kakvo ti je bilo to iskustvo i na koje ti je načine znanje koje si stekla volontirajući koristilo u tvojemu sadašnjem poslu?
– Već sam jako puno puta rekla da mi je odluka da se prijavim za volontiranje na uspješnom studentskom mediju bila jedna od najboljih. Počela sam kao lektorica, nastavila kao novinarka, a od portala sam se oprostila kao zamjenica glavne urednice. Tijekom triju godina volontiranja stekla sam brojne vještine, puno sam toga naučila – imala sam priliku vidjeti kako funkcionira cijeli proces kreiranja članka i plasiranja čitateljima, uvježbati i utvrditi znanja s faksa, koordinirati volontere, izlagati, osmisliti i voditi projekt… Trudila sam se to vrijeme što bolje iskoristiti, uložiti ga u vrijednu inicijativu koju predstavljaju portal i udruga, ali i u vlastiti rast i mislim da sam u tome uspjela. Ipak, mislim da su najvrjednija poznanstva koja sam volontirajući stekla jer svi znamo da je umrežavanje važan dio današnjeg poslovnog svijeta.
Željka Jeličanin magistrica je kroatistike i pedagogije, a trenutno je zaposlena kao lektorica na jednom hrvatskom portalu. Osim što je dobila posao netom nakon završetka studija, bila je proaktivna i tijekom studentskih dana – volontirala je na portalu Studentski.hr najprije kao lektorica, zatim kao novinarka i kao zamjenica glavne urednice te je u suradnji s kolegicom pokrenula projekt Hrvatski za svaku upotrebu.
Vezano: „Umjetnost je univerzalan jezik, a društvene mu mreže mogu pomoći da se proširi”
Željka, naime, svojim dugogodišnjim trudom, radom i upornošću uspješno razbija predrasudu da se u današnje vrijeme jako teško zaposliti, posebice s diplomom Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U razgovoru nam je detaljnije otkrila kojim se sve aktivnostima bavila i na koje su načine vještine koje je stekla doprinijele njezinu sadašnjem poslu.
Magistrica si kroatistike i pedagogije. Zašto si odlučila upisati ta dva smjera?
– Kroatistiku sam odlučila upisati jer otkad znam za sebe volim književnost, a tijekom srednje škole ta se ljubav, zahvaljujući izvrsnoj profesorici, još pojačala. Ni u jednom trenu nisam se dvoumila oko toga što želim studirati, pa su se tako nakon zagrebačke kroatistike na mojoj listi našli slični studiji u svim ostalim gradovima. Pedagogiju sam upisala jer sam smatrala da će mi taj studij biti najkorisniji uz nastavnički smjer na kroatistici jer sam tada, kao i većina mojih kolega, vjerovala da me nakon studija čeka posao u školi.
Nakon što si diplomirala, dobila si posao lektorice na jednom portalu. Kakvo ti je dosadašnje radno iskustvo i jesi li zadovoljna uvjetima?
– Lektoriranje na portalu jako mi se sviđa, posao je dinamičan, zahtijeva stalan rad na sebi i druženja s pravopisom. Jedna je od najvećih prednosti to što lektori svoj posao ne moraju nositi kući – kad završi smjena za taj dan, to je to. Također, jako sam sretna što sam dobila priliku raditi na portalu na kojem se lektura zaista cijeni i na kojem se s opsegom posla povećava i broj lektora, što je zbilja rijetkost, pogotovo u online medijima. Radi se i u jutarnjim i u popodnevnim smjenama, vikendima i praznicima, ali je posao puno fleksibilniji od klasičnih smjena koje traju od 9 do 17 sati. Da ne ispadne da samo radimo – i družimo se, idemo na team buildinge, a imamo i brojne beneficije povrh plaće.
Koliko ti je studiranje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pomoglo u poslu i stjecanju vještina?
– Tijekom studija slušala sam predavanja nekih od najvećih jezikoslovaca, slavista, kroatista, književnih povjesničara i teoretičara, kao i pedagoških stručnjaka i podloga koju sam dobila zaista je sjajna. Imala sam priliku održati brojna predavanja i seminare, razviti komunikacijske vještine, vježbati javni govor, održavati nastavne sate i brojne druge stvari. Iako bi mjesta za praksu trebalo u kurikulumima biti još i više, provela sam određeno vrijeme u svim odgojno-obrazovnim institucijama i okušala se u zadacima koji čekaju pedagoga odnosno nastavnika hrvatskog jezika nakon studija.
Tijekom studiranja volontirala si na portalu Studentski.hr, i to kao zamjenica glavne urednice. Kakvo ti je bilo to iskustvo i na koje ti je načine znanje koje si stekla volontirajući koristilo u tvojemu sadašnjem poslu?
– Već sam jako puno puta rekla da mi je odluka da se prijavim za volontiranje na uspješnom studentskom mediju bila jedna od najboljih. Počela sam kao lektorica, nastavila kao novinarka, a od portala sam se oprostila kao zamjenica glavne urednice. Tijekom triju godina volontiranja stekla sam brojne vještine, puno sam toga naučila – imala sam priliku vidjeti kako funkcionira cijeli proces kreiranja članka i plasiranja čitateljima, uvježbati i utvrditi znanja s faksa, koordinirati volontere, izlagati, osmisliti i voditi projekt… Trudila sam se to vrijeme što bolje iskoristiti, uložiti ga u vrijednu inicijativu koju predstavljaju portal i udruga, ali i u vlastiti rast i mislim da sam u tome uspjela. Ipak, mislim da su najvrjednija poznanstva koja sam volontirajući stekla jer svi znamo da je umrežavanje važan dio današnjeg poslovnog svijeta.
Željka Jeličanin s panelisticama povodom Dana knjige; FOTO: Juraj Močilac
Osim što si bivša urednica i sadašnja uspješna lektorica, u suradnji s kolegicom vodiš Facebook i Instagram profile Hrvatski za svaku upotrebu i pišeš književne kritike. Smatraš li da i taj dio tvojega zanimanja koristi u razvoju tvoje karijere i na koje načine?
– Hrvatski za svaku upotrebu nastao je kao platforma na kojoj ćemo moći dijeliti svoju ljubav, ali i znanje sa širom zajednicom i od samog nam je početka bilo važno da sadržaj koji kreiramo bude što kvalitetniji. Zbog toga smo stalno okružene različitom literaturom – od književnoznanstvenih i književnoteorijskih radova do pravopisa, gramatika i različitih jezikoslovnih priručnika. S obzirom na to, svakog dana učim nove stvari, provjeravam ono što znam, a to sve pridonosi kvalitetnijem radu na poslu.
Čime se još planiraš baviti u budućnosti?
– Voljela bih još neko vrijeme ostati u medijima jer mi se sviđa dinamičnost posla – i lektorskog i novinarskog. Nisam potpuno odbacila ni pomisao na rad u školi, ali to uvijek stignem. Hrvatski za svaku upotrebu sjajna je podloga za različite suradnje, a možda na koncu i za pokretanje vlastitog posla. Ništa nisam otpisala, volim svoju struku i mislim da ću biti sretna kojim se god njenim aspektom budem bavila.
Osim što si bivša urednica i sadašnja uspješna lektorica, u suradnji s kolegicom vodiš Facebook i Instagram profile Hrvatski za svaku upotrebu i pišeš književne kritike. Smatraš li da i taj dio tvojega zanimanja koristi u razvoju tvoje karijere i na koje načine?
– Hrvatski za svaku upotrebu nastao je kao platforma na kojoj ćemo moći dijeliti svoju ljubav, ali i znanje sa širom zajednicom i od samog nam je početka bilo važno da sadržaj koji kreiramo bude što kvalitetniji. Zbog toga smo stalno okružene različitom literaturom – od književnoznanstvenih i književnoteorijskih radova do pravopisa, gramatika i različitih jezikoslovnih priručnika. S obzirom na to, svakog dana učim nove stvari, provjeravam ono što znam, a to sve pridonosi kvalitetnijem radu na poslu.
Vezano: Studentice kroatistike pokrenule Facebook stranicu o jeziku i književnosti
Čime se još planiraš baviti u budućnosti?
– Voljela bih još neko vrijeme ostati u medijima jer mi se sviđa dinamičnost posla – i lektorskog i novinarskog. Nisam potpuno odbacila ni pomisao na rad u školi, ali to uvijek stignem. Hrvatski za svaku upotrebu sjajna je podloga za različite suradnje, a možda na koncu i za pokretanje vlastitog posla. Ništa nisam otpisala, volim svoju struku i mislim da ću biti sretna kojim se god njenim aspektom budem bavila.
FOTO: Instagram/Hrvatski za svaku upotrebu
Smatraš li da studenti misle da je s diplomom navedenog studija relativno teško naći posao? Misliš li da je iz tvog primjera vidljivo da je ipak sve moguće uz jaku volju, upornost i, prvenstveno, – ljubav prema onome čime se baviš?
– Mislim da je jako bitno tijekom studija, neovisno o tome o kojem se radi, biti proaktivan jer su prilike za to brojne. Važno je steći što više iskustva na različitim poslovima, volontirati, okušavati se, griješiti i te pogreške ispravljati, ići na tečajeve, učiti, stjecati poznanstva, stvarati kontakte, ukratko – iskoristiti to vrijeme kvalitetno. Studenti imaju puno prilika za rad na sebi i šteta ih je ne iskoristiti jer svakog poslodavca zanima – što znaš raditi, a ne koliki ti je prosjek ili kojom si ocjenom obranio diplomski. Također mislim da se ne smijemo ograničavati – znam hrpu ljudi koji rade nešto za što se nisu obrazovali i rasturaju, dok s druge strane znam i one koji se ne snalaze ni u poslu za koji su se pet godina pripremali. Bitno je posvetiti se onome što voliš i truditi se biti što bolji u tome – sigurna sam da će to onda netko i prepoznati.
Smatraš li da studenti misle da je s diplomom navedenog studija relativno teško naći posao? Misliš li da je iz tvog primjera vidljivo da je ipak sve moguće uz jaku volju, upornost i, prvenstveno, – ljubav prema onome čime se baviš?
– Mislim da je jako bitno tijekom studija, neovisno o tome o kojem se radi, biti proaktivan jer su prilike za to brojne. Važno je steći što više iskustva na različitim poslovima, volontirati, okušavati se, griješiti i te pogreške ispravljati, ići na tečajeve, učiti, stjecati poznanstva, stvarati kontakte, ukratko – iskoristiti to vrijeme kvalitetno. Studenti imaju puno prilika za rad na sebi i šteta ih je ne iskoristiti jer svakog poslodavca zanima – što znaš raditi, a ne koliki ti je prosjek ili kojom si ocjenom obranio diplomski. Također mislim da se ne smijemo ograničavati – znam hrpu ljudi koji rade nešto za što se nisu obrazovali i rasturaju, dok s druge strane znam i one koji se ne snalaze ni u poslu za koji su se pet godina pripremali. Bitno je posvetiti se onome što voliš i truditi se biti što bolji u tome – sigurna sam da će to onda netko i prepoznati.
OZNAKE:
FOTO:
ŽELJKA JELIČANIN/PRIVATNA ARHIVA