Pogled na Erasmus nakon dvaju boravaka u inozemstvu

Erasmus+ program za mobilnost idealna je prilika za studiranje u drugoj državi, ali unatoč svim pogodnostima koje pruža, studenti se vrlo često teško odlučuju na odlazak. No, ne i Grgur Stegić, student Pomorskoga fakulteta u Splitu.

On je, naime, čak dva puta išao na studij u inozemstvu zahvaljujući financijskoj potpori ovoga programa. Svoj je prvi boravak proveo u Lisabonu (Portugal) sa svojim kolegom, dok je drugi put studiranje premjestio na sjeverozapad Njemačke, u gradu Bremen, ali sam. Vremensko razdoblje odlaska bilo je jednako – od listopada do kraja siječnja. 

Put u (ne)poznato

Prvi boravak u Lisabonu bio je sasvim novo iskustvo. Grgur i njegov kolega upisali su IST studij, smjer Brodogradnja. Birali su grad koji žele i po tome upisali studij. Htjeli su da im bude uvijek toplo i sunčano, stoga su odabrali fakultet koji je manje kompatibilan s njihovim smjerom, Nautikom.

U Bremenu ga je izbor doveo na povezaniji smjer, te mu je na taj način bilo lakše i polagati predmete koje je upisao. Išao je samostalno, pa je bio slobodniji, ali bez nekog svoga. Dobro je imati nekog s kim možete ići, posebice ako prvi put živite sami u drugom gradu

Također, ističe kako je vrijeme u Bremenu znatno hladnije i ima puno više kiše, pa se aktivnosti svode na boravak u unutrašnjim prostorima. Važno je da pri izboru studijskog boravka birate grad prema klimi koja vam odgovara. Opće je poznato da u sjevernim zemljama ljudima kronično nedostaje sunčanih dana. Ako volite boraviti u zatvorenim prostorima čitajući, učeći, družeći se ili igrajući neke društvene igre, birajte gradove s više padalina. A ako želite sjediti na suncu pijući kavu, odaberite toplija područja.

U svakom slučaju važno je da sami sebi pomognete tako što ćete izabrati sve ono što vama ide u korist, sve ono što zaista volite. U tome i je čar ovoga programa. Imate jako puno vremena koje možete samostalno rasporediti prema svojim afinitetima.

Savjeti iz prve ruke

Naravno, sve što činimo prvi put često je teže, te je tako drugi put na program išao s više iskustva i poučen vlastitim pogrješkama. Za kraj donosimo savjete iskusnog splitskog erasmusovca. To su oni savjeti koji zlata vrijede jer dolaze iz prve ruke i, kako Grgur kaže, za koje bi volio da su ih njemu rekli prije prvoga odlaska:

• Izbor fakulteta

  VEZANO

  

  Studenti FET-a i Erasmus studenti educirali se na Brijunima o održivom turizmu i očuvanju baštine

  ---

Na razmjeni studenata se od samih studenata i ne očekuje puno. Trebaju imati određen broj ECTS bodova ovisno o fakultetu (najčešće upisanih 20, a položenih 15 ECTS-a), ali dolasci se baš i ne gledaju. Međutim, ako je određeni predmet zahtjevniji, potrebno je više slušati predavanja jer u nekim slučajevima je gotovo nemoguće samostalno položiti predmet. Zato logika nalaže da upišete predmete koji će biti povezani s vašim interesom jer ćete si na taj način olakšati cjelokupan boravak na studiju u inozemstvu. Naravno, to ne znači da i tada nećete morati zagrijati stolicu s vremena na vrijeme. 

• Smještaj

Grgur opisuje svoju potragu za smještajem:

– Kad sam s prijateljem išao prvi put na Erasmus u Lisabon, smještaj smo olako shvatili. Spavali smo u privatnom smještaju u stanu s još par slovenskih studenata. Bilo nam je dobro tamo, no imali smo velike sreće. Nismo počeli tražiti smještaj na vrijeme, nego smo ga pronašli na licu mjesta prilikom dolaska u Lisabon.

Poučen tim iskustvom ističe kako je važno na vrijeme, odmah nakon prolaska natječaja, početi tražiti smještaj. Postoje sumnjive stranice koje vas mogu lako zavarati, npr. postoji lažni Airbnb ili stranica craigslist. Da biste se osigurali, bilo bi bolje da sve platite kada dođete, na licu mjesta.

• Kontakti

Ovo se odnosi prvenstveno na pozitivnu stranu društvenih mreža. Postoje razne Facebook grupe namijenjene za komunikaciju Erasmus+ studenata. Za svaki grad koji provodi Erasmus+ program postoji grupa čiji su članovi ili već studirali ili tek idu studirati u taj grad. To može biti od velike koristi jer takve platforme sadrže odgovore na brojna pitanja o smještaju, mogućnostima, fakultetima i svemu što vas zanima, a može vam olakšati boravak. Osim toga, velike su šanse da ćete već tu upoznati nekoga prije samoga dolaska u određeni grad što je svakako veliki bonus.

U ovom je kontekstu naveo još jednu bitku stavku. Istaknuo je kako je u Portugalu jako teško komunicirati s ljudima ako ih zovete s hrvatskoga mobilnoga telefona čiji pozivni broj počinje s +385. Kaže kako se Portugalci najčešće neće javljati na takve brojeve i da su jako oprezni po tom pitanju, pa savjetuje da koristite portugalski broj. Kad vide pozivni broj Portugala +381, rado će vam podignuti slušalicu i pričati s vama na uglavnom lošem engleskom jeziku. Ako znate jezik govornoga područja u kojem se nalazite i još vam se podudaraju pozivni brojevi, nećete imati nikakvih problema. Takva je situacija u Lisabonu, ali kaže da nije imao većih problema s tim u Bremenu. Ipak, dobro je znati i obratiti pažnju ako vam netko ne odgovara na pozive.

VEZANO

Želiš studirati u inozemstvu, ali nemaš vremena za dugoročnu mobilnost? Razmisli o ovoj opciji

---

• Kuhanje

–  Obje države imaju menze u kojima cijene obroka koštaju 2.50€, no porcije nisu baš obilate. Veličina porcija je subjektivna, no ipak savjetujem što više kuhanja. Onaj tko ne zna kuhati, ima idealnu priliku naučiti. Isplativije je otići u dućane koji nisu skupi, opskrbiti se namirnicama po jeftinoj cijeni, a zatim učiti kuhati ili usavršiti svoje kulinarsko umijeće. Naravno, ako su vam dani pretrpani obvezama, menze su dostupne svima. – kaže naš sugovornik.

• IDITE!

Upitali smo splitskog studenta za još pokoji savjet, a on je glasno i jasno rekao: IDITE!

– Naučio sam ono što nikad ne bih da sam bio samo ovdje, imao sam divnih trenutaka koje ću zauvijek pamtiti. Odlaskom na studij u europske zemlje ulažemo u sebe, obogaćujemo svoja iskustva i stvaramo nezaboravne uspomene. Ako se imalo dvoumite trebate li otići ili ne, moj savjet je – idite!

Članak je objavljen u sklopu serije članaka Informativni petak: mobilnost mladih pokrenute projektom Kutak za informiranje mladih, koji provodi udruga Studentski informativni kutak uz financijsku podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.