LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Intervju s Mateom Marchini

Nagrađena studentica volonterka otkriva kako izlazi na kraj s obvezama

Pitali smo nagrađenu studenticu volonterku Mateu Marchini što za nju znači volontiranje te koliko je ono opterećuje, a koliko usrećuje. Naime, ona iza sebe ima zavidno volontersko iskustvo u rodnoj Rijeci.

Pitali smo nagrađenu studenticu volonterku Mateu Marchini što za nju znači volontiranje te koliko je ono opterećuje, a koliko usrećuje. Naime, ona iza sebe ima zavidno volontersko iskustvo u rodnoj Rijeci.

Matea Marchini dolazi iz Rijeke i studentica je pete godine kroatistike na Filozofskome fakultetu u Rijeci. Volontirala je na mnogim sportskim manifestacijama (nogometne utakmice pod okriljem HNS-a, riječki Homo si teć), radnim akcijama koje se bave brigom za okoliš (koje provodi Savez udruga Molekula), konvencijama fantastike i znanstvene fantastike (Liburnicon i RiKon), ali i u udruzi Portić čiji se projekti odnose na podučavanje osnovnoškolaca kritičkome razmišljanju (osnaživanje učenika za uspješno učenje, kritičko mišljenje i emocionalni razvoj) i na čitanje priča za laku noć djeci u KBC-u Rijeka-Kantrida (Tete pričalice). Na svome je fakultetu aktivni član volonter u Udruzi studenata kroatistike Idiom, a toj je udruzi preokupacija održavanje književnih večeri, međunarodnih konferencija i mnogih inih sadržaja.

Zbog svih je ovih aktivnost dobila Rektorovu nagradu, kao i Nagradu Grada Rijeke. Imali smo priliku porazgovarati s njom i saznati što je to motivira za volontiranje i kako izlazi na kraj s obavezama.

Kad si počela volontirati i što te privuklo da nastaviš?

– Privuklo me to što volontiranjem učimo, pomažemo, gradimo svoju ličnost, a uza sve se i zabavljamo.

Koliko je Rijeka bogata sadržajima na kojima rade volonteri i, po tvom mišljenju, koliko se cijeni volontiranje pri traženju posla nakon diplome?

– U ovome su trenutku obustavljene gotovo sve volonterske pozicije, no do sada se Rijeka mogla pohvaliti čitavom paletom mogućnosti koje su se pružale onima koji žele slobodno vrijeme provesti u volontiranju; od rada s djecom preko kreativnih kutaka do pomoći u provedbi raznih kulturnih i sportskih manifestacija.

– Iskustvo koje je osoba stekla pri volontiranju ne može biti na odmet. Dakako, može se dogoditi da volonterska pozicija ima puno sličnosti s budućim zanimanjem, pa je po tom pitanju vrlo vrijedna za volontera, ali svaki oblik volontiranja nameće da volonter pokaže dozu snalažljivosti, kreativnosti i timskoga rada, a što će mu svakako biti plus na budućem radnom mjestu.

Mnogima ne bi uspjelo sudjelovati na svim tim aktivnostima i studirati. Je li ti uz sve njih faks postao naporan i jesi li ikada poželjela odustati od svojih volonterskih poslova jer ti je sve bilo malo previše?

– Studiram ono što volim, ali važno je biti organiziran i svjestan svojih mogućnosti. Tada se sve stiže s lakoćom. Nikada nisam poželjela odustati od svojih volonterskih poslova, ali ova je pandemija učinila svoje. Preostaje mi učiti za fakultet dok željno iščekujem normalizaciju stanja.

Ti jako dobro znaš koliko volontiranje obogaćuje osobu. Međutim, što nam ono sve daje, zašto bismo svi trebali volontirati? 

– Iskustvo volontiranja osobi proširuje vidike, uči ju na kompromis i snalaženje u svakakvim što predvidivim što nepredvidivim situacijama, ali i proširuje krug prijatelja.

Kažeš da studiraš ono što voliš. Što bi poručila mladima koji razmišljaju o upisu kroatistike ili nekog drugog usmjerenja s kojim posao nije jako lako naći?

– Biti nastavnik hrvatskoga jezika i književnosti jedan je uistinu lijep i plemenit poziv. Očito da ne možemo imati i ovce i novce, tj. mogućnost prenošenja znanja materinskoga jezika i svjetske i naše književnosti na mlade generacije za velike plaće, pa sam mišljenja da kroatistiku na bilo kojem fakultetu upišu oni koji su sigurni da neće proklinjati dan kad su se rodili onda kada budu čekali na slobodno mjesto u nekoj od škola. 

Naša sugovornica jako je pozitivan primjer mladima. Kada znamo da svaka kaplja pomaže tkati društvo u kojem živimo, zamislimo ga s puno Matea – pozitivnih, produktivnih i vrijednih ljudi koji naše društvo čine kvalitetnijim. 

Loše Work&Travel iskustvo: „Očekivala sam puno veću radnu etiku od Amerikanaca”


FOTO: FACEBOOK / MATEA MARCHINI