Kada studentske veze spoje različite dijelove Hrvatske: „Dečkova mama pitala me jesam li trudna, a ja nisam znala što znači riječ truden“
Kada jedno od vas dvoje misli na hlače, a drugo na gaće, ili kada uporno govori bo, a drugi misli da govori no, pa završite na skroz drugom odredištu, znate da se radi o jezičnim nesporazumima koji se često jave kada su dečko i cura iz potpuno različitih dijelova Hrvatske. Provjerili smo što studenti imaju reći po tom pitanju, kao i po pitanju neugodnih situacija i daljnjih nesporazuma pri takvim upoznavanjima s roditeljima.
Kada jedno od vas dvoje misli na hlače, a drugo na gaće, ili kada uporno govori bo, a drugi misli da govori no, pa završite na skroz drugom odredištu, znate da se radi o jezičnim nesporazumima koji se često jave kada su dečko i cura iz potpuno različitih dijelova Hrvatske. Provjerili smo što studenti imaju reći po tom pitanju, kao i po pitanju neugodnih situacija i daljnjih nesporazuma pri takvim upoznavanjima s roditeljima.
Studentsko razdoblje jedno je od najdinamičnijih u ljudskim životima. Baš tada većina osamnaestogodišnjaka napusti svoj roditeljski dom kako bi otišli studirati u drugi grad i time se osamostalili. Prilika je to i za velik broj novih poznanstava i prijateljstava, ali i nešto više, pa nerijetko studentice i studenti upoznaju dečka ili curu iz nekog udaljenog dijela Hrvatske.
Iako naša država nije tako površinski velika, znamo da postoji veliki broj razlika od kraja do kraja, pa tako i dijalekata, običaja i, nažalost, predrasuda i stereotipa koje imamo jedni o drugima. Jedan stih popularne ljetne pjesme ove tematike kaže da nije važna svota niti iz kojeg si kraja, jer ljubav različite ljude spaja, što se većini pokaže istinitim kada osjete prve ljubavne leptiriće.
Pitali smo stoga studente da s nama podijele svoje anegdote vezane uz svoje veze s osobama iz potpuno različitih dijelova Hrvatske, kao i priče s upoznavanjem s roditeljima, primjerice kada je jedno od njih s mora i drugi dolazi na ljetovanje.
U najvećem broju slučaja u ovom našem istraživanju radilo se o jezičnim nesporazumima kada se neka riječ u potpunosti drugačije govori u jednom i drugom dijelu Lijepe Naše, kao i o stereotipima koje su prije svega roditelji imali pri upoznavanju, misleći primjerice da Ličanin mora biti ne samo fizički jak – nego i primitivan. U nastavku donosimo neke od najzanimljivijih odgovora koje su studenti podijelili s nama.
Jedna studentica ispričala nam je kako je Dalmatinka, a dečko iz Like. Pri njihovom prvom susretu bila je uvjerena da je on iz Bosne i Hercegovine i to ga pitala. On je bio jako uvrijeđen i začuđen kako nije prepoznala lički naglasak. Tvrdi da se još čudi kako to nije bio i njihov posljednji razgovor s obzirom da nije bio najpozitivniji. Ipak, nakon toga su prohodali, a još puno puta prepričavali ovaj neslavni početak.
Svi Istrijani znaju što znači bo, a za one koji ne znaju, pravo je vrijeme da saznaju – značilo bi jesam. Ipak, ako smatraš da će tvoj dečko iz Jaske bez prethodnog objašnjenja razumjeti što to znači, prije možeš očekivati da ćete se jako često u vožnji i navigaciji izgubiti jer on umjesto bo čuje no, pa vozi u krivom smjeru, priča nam studentica Jelena. Jedan student mislio je da mu cura stalno nešto želi naređivati, a ona je samo koristila svoj dijalekt gdje narediti znači namjestiti. Priča može otići također u krivom smjeru kad cura koja je iz Dubrovnika govori gaće, misleći na hlače, a dečko koji je iz Splita misli na donje rublje.
Ipak, vrhunac nesporazuma primjer je u kojemu se čini kao da se priča dvama različitim jezicima ispričala nam je studentica koju je pri upoznavanju, ručku i opuštenoj kavi s dečkovim roditeljima, njegova mama odjednom pitala je li trudna. Cura nije znala što se događa i bilo joj je jako neugodno, a mama je samo koristila riječ truden, što bi značilo umoran.
Pri upoznavanju s roditeljima i obitelji može nastati čudna atmosfera, pa se uvijek nađe netko tko za stolom želi podignuti atmosferu ili pronaći temu za razgovor. Neki od studenata su nam ispričali da su taj zadatak zaista često neki članovi ozbiljno shvaćali, pa su primjerice jednu dvadesetdvogodišnju studenticu iz Gorskog kotara roditelji dečka Dalmatinca tijekom cijelog druženja ispitivali ima li doma vukove i medvjede i smatra li ih kućnim ljubimcima.
– Prilikom upoznavanja moje rodbine većina ih je pričala na bednjanskom, i međusobno smo tako pričali, a on jadan ne razumije pola toga i gleda izbezumljeno u nas. Sad je već pravi Bedljunščun. – ponosno nam kaže Mihaela.
Da predrasude ne moraju postojati samo s roditeljske strane, potvrdila nam je dvadesetjednogodišnja studentica koja je rekla da je imala dečka iz Imotskog. Iako je njega smatrala u potpunosti normalnim bojala se susreta s njegovima jer svi tvrde da su zadrti, kako nam prepričava. Rekla je da do susreta ipak nije došlo jer su prije prekinuli.
