UNICEF objavio izvještaj o mentalnom zdravlju djece i mladih

Izvještaj Stanje djece u svijetu 2021 sa sloganom On My Mind: promoting, protecting and caring for children’s mental health najopsežniji je UNICEF-ov uvid u mentalno stanje djece, adolescenata i skrbnika u 21. stoljeću. Poseban fokus ovaj je put na utjecaju pandemije, čiji utjecaj bi djeca i mladi mogli osjećati još godinama, upozorava UNICEF.

Prema zadnjim procjenama, na globalnoj razini svaki sedmi adolescent u dobi od 10 do 19 godina živi s dijagnosticiranim mentalnim poremećajem. Samoubojstvo je među pet najčešćih uzroka smrti u toj dobnoj skupini, a svake ga godine počini gotovo 46 tisuća adolescenata. Oko 2 posto državnih proračuna za zdravstvo odlazi u mentalno zdravlje, što je prema UNICEF-u puno premalo.

U Europi je učestalost mentalnih poremećaja kod adolescenata (16,3%) viša od svjetske (13,2%). Prema procjenama, oko 9 milijuna djece i mladih u Europi žive s mentalnim poremećajima. Od toga je najveća učestalost u Španjolskoj i Portugalu, a najmanja u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Mađarskoj.

Samoubojstvo je drugi najčešći uzrok smrti među mladima od 10 do 19 godina u Europi. 

U Hrvatskoj učestalost iznosi 11,5%, dakle manje od europskog prosjeka. Prema procjenama, oko 49 tisuća dječaka i djevojčica živi s nekim od poremećaja, od toga više djevojčica (12,1%) nego dječaka (10,9%).

Pandemija je dodatno pogoršala ionako značajan problem. Prema istraživanju UNICEF-a i Gallup-a koje je sadržano u Izvještaju, u prosjeku čak 20% mladih od 15 do 24 godine reklo je da se često osjećaju depresivno i nezainteresirano za razne aktivnosti.

Globalno je najmanje 1 od 7 djece izravno pogođeno zatvaranjima i mjerama, a više od 1,6 milijardi djece pretrpjelo je gubitak u polju obrazovanja u nekom obliku. Internetsko istraživanje u Kini s početka 2020. godine pokazalo je da čak trećina ispitanika osjeća strah ili tjeskobu.

Osim bitne štete zdravlju i općoj dobrobiti, dijagnosticirani poremećaji poput ADHD-a, anksioznosti ili depresije mogu bitno naštetiti obrazovanju, karijernim ishodima i sposobnosti djece i mladih da privređuju za život. Prema analizi Londonske škole ekonomije, izgubljeni doprinos zbog mentalnih poremećaja koji dovode do invaliditeta ili smrti 
procjenjuje se na gotovo 390 milijardi dolara godišnje.

Kako se navodi u Izvještaju, kombinacija genetike, iskustava i čimbenika okoliša od najranijih dana (kao što su roditeljstvo, školovanje, kvaliteta odnosa, izloženost nasilju ili humanitarnim krizama) oblikuje i djeluje na mentalno zdravlje djece tijekom cijeloga života.

Zaštitni čimbenici kao što su brižni skrbnici, sigurno školsko okruženje i pozitivni odnosi s vršnjacima mogu pomoći u prevenciji mentalnih poremećaja, ali značajne prepreke poput stigme ili manjka financijskih sredstava onemogućuju djecu u ostvarivanju pozitivnog mentalnog zdravlja.

Stoga, UNICEF u svom izvještaju apelira na vlade i partnere iz javnog i privatnog sektora na hitno ulaganje u mentalno zdravlje djece i adolescenata u svim sektorima, integriranje i povećanje intervencija u svim sektorima zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite te prekidanje tišine koja okružuje mentalne bolesti uklanjanjem predrasuda i promicanjem boljeg razumijevanja mentalnog zdravlja.