LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
MLADI I SEZONA

Sezonski poslovi: Koliko studenti ovise o njima i koliko poslodavci to iskorištavaju

– Sezonski posao mi je bitan za akademsku godinu jer većinu plaće ostavljam sa strane za troškove studiranja, kao na primjer za smještaj, prehranu i slično. – govori nam studentica.

– Sezonski posao mi je bitan za akademsku godinu jer većinu plaće ostavljam sa strane za troškove studiranja, kao na primjer za smještaj, prehranu i slično. – govori nam studentica.

Studentsko doba najljepše je doba, tako barem mnogi kažu. No vjerujemo da se dio studenata s time ne bi složio, pogotovo oni kojima je studentsko doba obilježeno financijskom nesigurnošću i poteškoćama. Neke studente financiraju roditelji, neki obavljaju povremene poslove, a neki se snalaze od dana do dana. Ipak, mnogi studenti ljeti pronađu neki posao kako bi si barem malo olakšali predstojeću akademsku godinu.

Sezonski poslovi mnogima nisu samo izvor dodatnih sredstava, već izvor nužnih sredstava bez kojih bi njihovo studiranje bilo izrazito teže, a u nekim slučajevima – i nemoguće. Zato mladi nerijetko čim počne sezona kontaktiraju sve poslodavce koji traže radnu snagu i nadaju se da će ih netko pozvati na rad.

Uvjeti na sezonskim poslovima često znaju biti veoma teški, duge smjene bez pauze neizbježan su dio rada u restoranima i kafićima, no ako će za to biti adekvatno plaćeni, mnogi mladi prihvatit će te uvjete i odraditi svoj posao kvalitetno i bez žaljenja. Jer, ipak, nemaju izbora.

Financiranje ljeta i čuvanje sredstava za akademsku godinu

Studentici Marji ovo je već osma godina da odrađuje sezonu, a za to vrijeme susrela se s raznim poslodavcima. Iako joj je posla polako već i preko glave, u radu na sezoni ipak pronalazi pozitivnu stranu.

– Mnogo puta promislim kako bih napokon uživala i imala savršeno ljeto da ne radim sezonski posao, ali onda shvatim da zapravo ne bih mogla ništa jer ne bih imala nikakvu novčanu potporu. Uostalom, mislim da bi mi ubrzo i dosadilo ne raditi ništa. Posao mi, ako ništa drugo, barem ubije dosadu ljeti. – govori nam Marja.

Iako posao može biti korisno sredstvo protiv dosade, većina mladih bi ipak voljela priliku da jedno ljeto provede bez obaveza, uživajući u mnogima najdražem godišnjem dobu. Nažalost, to je moguće tek za nekolicinu. Za mnoge studente ljeto bez sezone značilo bi uskraćivanje brojnih planova, neprestanu brigu o novcu i nedostatak opuštenosti i spontanosti koji su prisutni kad znaju da imaju sigurnu plaću. Čak i za one studente kojima posao nije nužan za nastavak školovanja, njegov nedostatak poremetio bi planove koje zasigurno imaju za ljeto. Bilo to putovanje na kraju sezone s prijateljima, čuvanje novca za razne događaje tijekom godine ili jednostavno nesmetano uživanje ljeti: izlasci, zabave i trošenje novca na ono što žele, čak i ako im to nešto nije nužno.

Studentica Zdravka sezonske poslove obavlja već niz godina te joj oni mnogo znače.

– Ovisim o sezonskom poslu i smatram da ne bih mogla uživati u ljetu jer bih morala više paziti na novce. Iako mi novac od sezone dosta olakšava akademsku godinu, mogla bih nastaviti studirati i nositi se sa studentskim troškovima zato što uvijek mogu računati na svoju obitelj. Ipak, svjesna sam da nisu svi u takvoj situaciji.

Marja je također priznala da joj sezonski poslovi uvelike olakšavaju akademsku godinu za čije potrebe ostavlja velik dio ljetne plaće.

– Sezonski posao mi je bitan za akademsku godinu jer većinu plaće ostavljam sa strane za troškove studiranja, kao naprimjer za smještaj, prehranu i slično. Također, posao mi dosta olakša godinu zbog toga što pomoću plaće neke troškove mogu financirati sama od svojih novaca, bez da tlačim roditelje. – iskrena je Marja

Nepošteni poslodavci?

Zbog toga što im treba posao, studenti nerijetko pristaju na uvjete koji nisu u skladu sa Zakonom o obavljanju studentskih poslova jer smatraju da je bolje zaraditi nešto nego ništa. 

Iako njihovi radnici moraju raditi preko studentskog ugovora na kojem satnica ne može biti ispod one koja je minimalno propisana, poslodavci su našli način da zaobiđu to pravilo. Naime, ako njihovi radnici odrade 50 sati tjedno, na ugovor mogu napisati sasvim drugačiju brojku te će radniku preko studentskog centra biti isplaćen samo dio plaće, a dio će dobiti na ruke.

Kada se zbroji ono što je dobio preko ugovora, odnosno preko SC-a i ono što mu je poslodavac dao na ruke, radnik svejedno često ostane zakinut za dio novca. Nažalost, na ovakve poslodavce može se nerijetko naići i studenti s kojima smo razgovarali i koji odrađuju sezonske poslove barem su se jednom susreli s takvim ili sličnim praksama.

Da je bila zaposlena kod takvog poslodavca, priznala je i studentica Ana, koja smatra da bi se to svakako trebalo više regulirati.

– Pola bi išlo preko studentskog ugovora, a pola mi je davao na ruke. Prihvatila sam taj posao i te uvjete zato što me bilo strah da neću moći pronaći posao zbog trenutne situacije – objašnjava nam Ana.

Studentica Marja ispričala nam je kako je nekoliko sezona provela zaposlena kod poslodavaca koji nisu poštivali prava studenata propisana Zakonom o obavljanju studentskih poslova.

– Ne znam i nikada mi neće biti jasno zašto poslodavci misle da samo zato što smo studenti, nas trebaju što manje platiti, a što više iskoristiti za rad. Nažalost, većina radnika će takve uvjete prihvatiti jer jednostavno sezona služi da bi se zaradilo i ne preostaje im ništa drugo. – smatra Marja i dodaje – Na svakoj plaći mi je bilo uskraćeno preko tisuću kuna sigurno, čak i više. Sati su se pisali manje, a odrađivala bih duple smjene. Radila sam preko studentskog ugovora, pisano je da nisam radila sedam dana u tjednu, nego šest po šest sati, a nekad i manje. Novce sam dobivala na račun, a nešto i na ruke.

Iako bi mnogi rekli da oni taj posao naprosto ne bi prihvatili, situacija nije svakome ista i nije svatko u prilici odbiti posao i plaću koja dolazi s njim.

– Prihvatila sam posao jer nisam imala drugog izbora, navikla sam na takav posao i iskreno, trenutno me pandemija natjerala na to jer je dobro da sam bilo kakav posao našla u ovakvoj situaciji. – priznala je Marja, koja je u sezoni znala raditi i 56 sati tjedno.

Sezonski poslovi u vrijeme pandemije

Osim nepoštenih poslodavaca, radnici su se u zadnjih godinu i pol dana susreli s još jednom preprekom – globalnom pandemijom. Naravno, COVID-19 je utjecao na čitav svijet i na sve aspekte naših života, no nije zaobišao ni poslovni svijet.

Kada je virus došao u Hrvatsku, svi su se nadali da će to biti kratkotrajno i da neće biti mnogo zaraženih. Do ljeta, smatrala je većina, to će biti stara priča. No, nažalost, to nije bilo tako i u sezonu smo ušli s pitanjem hoće li turizma uopće biti. Kako bi se zaštitili od neuspjeha i gubitka, neki su poslodavci odlučili svoje poslove uopće ne otvoriti. Neki su, s druge strane, krenuli s radom, ali smanjili su broj radnika, dok su neki i radno vrijeme prepolovili, odnosno bili su otvoreni samo u popodnevnoj smjeni kada ima više posla. Sve u svemu, broj je radnih mjesta naglo pao u odnosu na prijašnje sezone i studenti su to osjetili.

Neki studenti su primili vijest da poslodavci kod kojih su bili zaposleni prijašnjih sezona to ljeto ipak neće tražiti radnike. Neki su saznali da restorani, kafići, suvenirnice u kojima su planirali raditi uopće neće otvoriti svoja vrata. Zbog svega toga, mladi nisu bili sigurni hoće li uspjeti pronaći ikakav posao i hoće li uspjeti zaraditi novce koji su im potrebni.

Jedna od takvih je i Zdravka koja je priznala da se bojala kako neće uspjeti pronaći sezonski posao.

– Bilo je doista teže pronaći posao, bilo je puno manje oglasa na stranicama studentskog servisa, a na mjestu gdje sam radila godinu prije nije bilo mogućnosti za nove studente. Jedva sam pronašla posao i nisam zaradila koliko bih zaradila inače upravo zato što su mnogi događaji bili otkazani. – rekla je ona i osvrnula se na prošlo ljeto – Definitivno je prošle godine bilo manje poslova, ali smatram da je ovo ljeto  puno bolje, a mislim da se i traži dosta sezonskih radnika.

U istom strahu bila je i Marja koja je, srećom, ipak uspjela pronaći posao.

– Posao koji sam obavljala prošlu sezonu mi je propao i već sam se vidjela kako ću zimi morati tražiti studentske poslove sa strane dok studiram i kako neću uspjeti to iskombinirati. Bilo mi je jako stresno dok se nisam javila za sadašnji posao na koji su me srećom primili. – izjavila je Marja.

Studentima ljetni poslovi zaista mnogo znače, a tužna je činjenica da se uz pandemiju i manji broj radnih mjesta moraju nositi i s poslodavcima koji im uskraćuju njihova prava samo zato što – mogu. Minimalna satnica za studente postoji zato što je ona studentima potrebna i svi bi se toga trebali pridržavati, no, s obzirom na to da postoje načini na koje se poštivanje propisa može izbjeći, takav scenarij, čini nam se, nije izgledan u nekoj skorijoj budućnosti.


Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr, koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.

Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Centra za razvoj mladih.
FOTO: UNSPLASH