Oporezivanje studentskih dohodaka: sve što student treba znati

U svrhu prilagodbe sadržaja na portalu osobama s invaliditetom, u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr izrađena je cjelovita audio verzija članka.

Ministarstvo financija od 1. siječnja 2017. godine obračunava poreze prema pravilniku o porezu na dohodak koji se određuje način na koji se i danas obračunava porez u Republici Hrvatskoj kako zaposlenih osoba pa tako i studenata. Iako su studentske satnice u posljednjih 4 godine narasle za trećinu iznosa, prag za oporezivanje studentskih dohodaka ostao je isti.

Razvoj studentske satnice kroz godine

Prvi Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata na snagu je stupio davne 1996. godine kada su postavljeni temelji za obavljanje studentskih poslova posredstvom Studentskih centara. Nakon donošenja tog Pravilnika 21 godinu nije postojao zakon koji bi uređivao to područje, a preko Studentskog centra pravo na rad imali su isključivo redovni studenti. Tako je primjerice 2016. godine čak  68,73 posto studenata radilo i te godine ukupno zaradilo 1 145 014 967,55 kuna. Nadalje, svaki studentski centar u to vrijeme sam je za sebe odlučivao o minimalnoj satnici, pa je ona, primjerice, za isti posao u Zagrebu iznosila 15, a u Splitu 18 kuna.

Prvi Zakon o obavljanju studentskih poslova donesen je tek 2018. godine te su se njime uredili i uskladili načini studentskog obavljanja poslova u cijeloj državi. Tada su se i vanredni studenti izborili za svoje pravo na obavljanje studentskih poslova, nadalje dogovorena je i minimalna naknada za obavljanje studentskih poslova po satu koja se uskladila u cijeloj državi te su izvođači radova (studenti) po prvi put ostvarili pravo na 50-postotno uvećanje naknade za sate rada u dane državnoga blagdana, za rad noću, za prekovremeni rad i za rad nedjeljom. Minimalna studentska satnica prema tom zakonu iz 2018.godine izračunava se na način da se iznos minimalne bruto plaće u Republici Hrvatskoj sukladno posebnom propisu podijeli sa 160. Također, odluku o minimalnoj neto naknadi za obavljanje studentskih poslova donosi Ministarstvo znanosti i obrazovanja za svaku kalendarsku godinu.

Tako je minimalna satnica od 8. studenog pa do kraja 2018. godine iznosila 21,50 kn. Za 2019. godinu minimalna naknada za obavljanje studentskih poslova narasla je na 23,44 kune, stajalo je u odluci koju je objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a potpisala ju je tadašnja ministrica Blaženka Divjak. Za 2020. godinu naknada po satu narasla je za 1 kunu i 95 lipa, dok je za 2021. godinu minimalna satnica određena na iznos od 26,56 kuna. Posljednje povećanje minimalnih plaća stupilo je na snagu od 1. siječnja 2022. godine prema kojemu trenutna minimalna satnica iznosi 29 kuna i 30 lipa.

Valja napomenuti kako je tim zakonom uređeno i da posrednik ne može posredovati, u ovom slučaju posrednik je Studentski centar, za studenta koji je dva puta promijenio studijski program i treći puta upisuje prvu godinu iste razine. Odnosno ako student 3 puta upiše istu razinu studijskog programa, on gubi pravo zapošljavanja preko Studentskoga centra. Još jedna zanimljivost je i ta da poslodavci studentskom centru plaćaju 12% od neto iznosa studentske plaće, a taj iznos namijenjen je za podmirivanje troškova posredovanja i poboljšanje studentskoga standarda (poboljšanje u djelatnosti smještaja studenata, za poboljšanje u djelatnosti studentske prehrane te za kulturne i sportske aktivnosti isključivo namijenjene studentima) i 0,5 % netoiznosa naknade izvođaču – u svrhu financiranja kulturnih, sportskih, znanstvenih i edukacijskih aktivnosti koje isključivo provode studenti i studentske organizacije te su isključivo namijenjene studentima.
 

Na poveznicama možete pronaći pravilnike i zakone koje spominjemo: 

• Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata
• Zakon o obavljanju studentskih poslova
• Zakon o porezu na dohodak
   

Student prijavljen kao porezna olakšica svojim roditeljima mjesečno može zaraditi oko 1250 kuna, a da ne prijeđe limit

Ono što je zanimljivo jest to da je u posljednje 4 godine minimalna studentska satnica narasla za skoro 10 kuna po satu, ali neoporezivi limit ostao je nepromijenjen. Tako studenti i studentice koji se i dalje nalaze na poreznim karticama svojih roditelja godišnje mogu zaraditi maksimalno 15 000 kuna kako njihovi roditelji ne bi morali vratiti dio porezne olakšice.

Stavimo li to u kontekst minimalne satnice, ispostavlja se kako ti studenti svaki mjesec mogu raditi otprilike 42 sata mjesečno, drugim riječima ako bismo to pretočili u jedan obični radni dan od 8 radnih sati, ispostavlja se kako bi ti studeni mogli odraditi 5 radnih dana u mjesecu. U tom slučaju studenti su ograničeni na maksimalnu mjesečnu zaradu od oko 1250 kuna žele li ostati kao porezna olakšica svojim roditeljima na njihovoj poreznoj kartici. Ako se navedeni iznos prekorači, plaća se porez na ukupni primitak iznad 15 000 kn godišnje po stopi od 24%, no ni to nije sve, uz porez na dohodak od prekoračenog iznosa studentu se oduzima i prirez ako učenik/student ima prebivalište na području općine ili grada koji je svojom odlukom propisao prirez porezu na dohodak. U slučaju da student prekorači dozvoljeni limit od 15 000 kuna, njegovi su roditelji također dužni vratiti iznos olakšice koji su tijekom godina dobivali. Kako do toga ne bi došlo, roditelj je u mogućnosti u bilo kojem trenutku dijete kao uzdržavanu osobu, tj. studenta odjaviti s porezne kartice. Ipak, važno je napomenuti da je studenta kao uzdržavanog člana nužno odjaviti prije početka kalendarske godine u kojoj će prijeći navedeni limit (odnosno, do kraja veljače za tekuću godinu kada se predaju porezne prijave). 

Stavimo li navedene iznose studentskih plaća u kontekst trenutnog stanja inflacije u kojem se naša država pa i cijeli svijet nalaze, nažalost u velikoj većini one studentima nisu dovoljne ni za pokrivanje najosnovnijih životnih troškova. No, ako se student ukloni s porezne kartice svojih roditelja, u tom slučaju njegov limit zarade koji neće biti oporeziv od strane države iznosi 63 000 kuna. Nadalje, u tom slučaju njihovi roditelji gube pravo na poreznu olakšicu koju su do tada imali. U ovom slučaju ako student uprihodi više sredstava te premaši neoporezivi limit od 63 tisuće, oporezivat će mu se samo onaj dio prihoda koji prekoračuje limiti, i to po stopi od 24%, te će se od toga prekoračenog iznosa oduzeti i prirez ako student boravi u mjestu koje je svojom odlukom propisalo prirez porezu na dohodak.

Oporezivanje stipendije i nagrada

Nadalje, primanje stipendija kako za učenike tako i za studente, pa i one na poslijediplomskom studiju, također se oporezuje u određenim okolnostima. Prema Zakonu o porezu na dohodak nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima se ne oporezuje.

Također ni stipendije se ne oporezuju ako iznos stipendije ili nagrade ne prekorači određeni mjesečni iznos. U Republici Hrvatskoj taj neoporezivi prag iznosi 1750 kuna mjesečno, a ako se taj iznos premaši, stipendija ili nagrada koju je student ostvario oporezuje se po stopi od 24%. No, valja napomenuti kako se ne oporezuje cijeli iznos nagrade ili stipendije, već samo dio iznosa koji je iznad dozvoljene granice. Jednostavno rečeno, studentima je dozvoljeno godišnje primiti nagradu u iznosu od 21 000 kuna, no ako je student nadaren i ima priliku dobiti neku prestižnu stipendiju čiji su iznosi malo pozamašniji, država će se rado zasladiti njegovim dijelom kolača, i to sa skromnom četvrtinom prekoračenog iznosa. Nemoguće je ne zamijetiti koliko je ovakav način državne brige o vlastitoj budućnosti i mladima demotivirajući kako za one talentirane i nadarene tako i za one slabijeg ekonomskog statusa.

Očitovanje Ministarstva financija i Studentskog centra

Kontaktirali smo i Ministarstvo znanosti i obrazovanja te upravitelja Studentskog centra u Zagrebu Mirka Bošnjaka da se očituju o navedenom slučaju. Tako su nam iz ministarstva poručili kako je ostvarivanje naknada za obavljanje poslova na temelju Zakona o obavljanju studentskih poslova, za studenta izvođača, znatno povoljniji oblik ostvarivanja prihoda za vrijeme studiranja u smislu obveze plaćanja poreza, prireza i doprinosa od bilo kojeg drugog ugovornog oblika…

– Ministarstvo ne smatra način uređenja ovih obveza otegotnima niti je o tome zaprimalo podneske studenata stoga se u ovom trenutku ne razmatra korekcija predmetnog limita. Ukoliko se utvrdi da važeća ograničenja zaista uzrokuju određene prepreke studentima u obavljanju studentskih poslova, utoliko će Ministarstvo razmotriti potrebu za prilagodbom i o mogućnostima eventualnih izmjena konzultirati nadležno Ministarstvo financija. – odgovorili su nam. 

Dok je ravnatelj Bošnjak na pitanje smatra li on da bi se ti neoporezivi limiti trebali promijeniti s obzirom na rast minimalnih studentskih satnica ponudio jedan generički odgovor. 

– Iznos neoporezivog primitka te godišnjeg osobnog odbitka uređuju posebni porezni propisi, što je sve izvan nadležnosti Studentskog centra u Zagrebu, kao posrednika u obavljanju studentskog posla.

Na ovu temu studentice novinarstva Tajana Josipović i Sunčica Šoljan za Televiziju Student napravile su zanimljiv prilog u kojem su nastojale na jednostavan način vizualizirati što se događa kada se navedeni limiti prekorače. Prilog možete pronaći na poveznici. Također, ponešto o zaradi preko studentskog ugovora možete pronaći i na našem portalu klikom na poveznicu.

Članak je nastao u sklopu projekta SIMS – Socijalna inkluzija mladih kroz Studentski.hr koji udruga Centar za razvoj mladih provodi u partnerstvu s udrugom Pragma, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Dodijeljeno mu je ukupno 1 400 000 kuna.